Šuma nas zbližava i spaja.

Da nas šuma doista zbližava i spaja pokazali smo prošle subote, 20. lipnja,  kada se nas gotovo 70 okupilo u šumi ponad Centra za rehabilitaciju Stančić. Veliko hvala svim župljanima i župniku Mirku Matoševiću, braniteljima općine Brckovljani, lovcima, BBB Dugo Selo, gospodinu Tihomiru Đurasu, predsjedniku Općinskog vijeća Brckovljani, volonterima udruge Smiješak za sve I tehničkoj službi našeg Centra.

Sve nas je spojila šuma ponad Stančića koja će umjesto zarasle nedostupne šikare postati jedno lijepo mjesto druženja. Druženja svih nas, korisnika  Stančića i mještana koji su još jedanput pokazali veliko srce. Svoje subotnje slobodno jutro  posvetili su  radeći za druge i na tome se svima od srca zahvaljujem. Sa ciljem da ovu šumu učinimo zelenom oazom za sve nas, subotnjom akcijom nastavili smo sa realizacijom nagrađenog projekta koji se zove upravo kako sam započela ovaj tekst – Šuma nas zbližava i spaja.

Udruga za promicanje potreba djece i mladih, Smiješak za sve, čiji volonteri su česti i dragi posjetitelji te prijatelji našeg Centra, za taj je projekt nagrađena na natječaju INA-e, naziva Zeleni pojas. Stančićeva šuma tako će kroz ovaj projekt uskoro biti uređeno izletište za sve nas, sa pristupačnom stazom uz koje se planiraju postaviti klupe za odmor i druženje te zeleni otok sa stolom za stolni tenis.

Od tog cilja nismo daleko, u subotu smo iz šume iznijeli dva velika kontejnera smeća, staza je pripremljena, napravljeni su  rubnjaci te smo radili prilaz. Brže od planiranog potjerala nas je kiša no u ovim nesigurnim vremenima u cijelom svijetu teško je pouzdati se i u vremensku prognozu, ali nadamo se toplom i sunčanom ljetu jer s ovom akcijom moramo nastaviti. Zapuštena šuma više neće biti odlagalište otpada i neuređeno ruglo nego mjesto za odmor, rekreaciju i druženje svih nas, mještana i naših korisnika Stančića.

Ovaj kraj jako dobro zna koliko je važno našim korisnicima da imaju priliku biti dijelom zajednice u kojoj žive. Pomoći njima da osjećaju i vide kako ovdje pripadaju oplemenjuje i sve nas, a šuma će nas sve skupa još jače povezati. Ovim projektom još ćemo jednom zajedno pokazati kako je moguće razvijati svoj kraj te učiniti život kvalitetnijim onima potrebitima. Akciju ćemo nastaviti kako bi projekt uređenja šume dovršili, a ona će biti dodatni sadržaj stanovnicima, korisnicima Stančića, ali i studentima te volonterima kojima ćemo uskoro moći uz edukaciju pružiti i smještaj.

Kada se naših više od stotinu korisnika iselilo, ponajviše u stambene zajednice kako bi samostalno živjeli, ostao je praznim I u lošem stanju objekt unutar Centra. Ta prazna zgrada uskoro će postati Volonterski edukacijski centar zahvaljujući humanom projektu udruge Smiješak za sve. Oko 700 tisuća kuna ulaganja je pri kraju te se nadamo skorom otvorenju prostora u kojem će studenti srodnih fakulteta vidjeti na licu mjesta život u instituciji, stjecati praktično znanje i iskustvo te tako pomoći i djelatnicima Stančića u svakodnevnom radu, ali ponajprije korisnicima. U ovoj akciji Smiješak za Stančić spomenuta udruga je potaknula brojne građane i tvrtke na donacije kroz humanitarnu akciju HRT-a  “Uz nas niste sami: Za osmijeh u srcu”.

Rezultat toga uskoro ćemo svi moći vidjeti, a budući stručnjaci dobit će ono najvrednije za svoj poziv, mogućnost da rade i uče u našem Stančiću. Epidemija COVID19 usporila je cijeli svijet, odgodila nam je svima planove i puno toga stavila na čekanje, ali s projektima nastavljamo u prilagođenom tempu. Uz sve epidemiološke mjere subotnju akciju uređenja šume završili smo ručkom u skupinama u Stančiću kako planiramo  i nakon što se ponovno uskoro nađemo na istom mjestu te nastavimo s radovima.

/by
,

UPUTE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE EPIDEMIJE COVID-19 ZA PRUŽATELJE SOCIJALNIH USLUGA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

Uputa se odnosi na domove za starije i nemoćne osobe i druge pružatelje socijalnih usluga smještaja
i organiziranog stanovanja (ustanove, obiteljski domovi, udomiteljske obitelji i drugi pružatelji
sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi) u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj
županiji i Osječko-baranjskoj županiji.


Do daljnjeg su zabranjene sve posjete korisnicima, donošenje hrane i sl., a korisnicima je zabranjeno
da odlaze kući u posjet kako se za vrijeme boravka izvan smještaja u sustavu socijalne skrbi ne bi
zarazili i prilikom povratka virus prenijeli na ostale korisnike.

Odlasci u drugi smještaj izvan sustava socijalne skrbi moraju biti opravdani iz medicinskih razloga i prethodno organizirani.

Za provedbu ovih uputa nadležni su lokalni krizni stožeri koji će implementirati, organizirati i nadzirati provedbu u suradnji s teritorijalno nadležnim zavodima za javno zdravstvo, a sukladno epidemiološkoj situaciji u pojedinoj jedinici lokalne samouprave. Zbog aktualnog povećanja incidencije infekcije SARS-CoV-2 potrebno je kontinuirano praćenje na području jedinice lokalne uprave kako bi se pravovremeno podigle ili ukinule mjere sprečavanje epidemije. Potrebno je redovno pratiti izvještaje timova osnovanih za kontrolu provedbe protuepidemijskih mjera.

Organizacija rada pružatelja socijalnih usluga

Mjerenje temperature i praćenje pojave simptoma kod zaposlenika
Preporučuje se da svaki zaposlenik kod kuće u jutarnjim satima izmjeri tjelesnu temperaturu. Ako je
u jutarnjim satima viša od 37,2°C, ako se osoba osjeća bolesno ili ima bilo koje znakove bolesti (to se
odnosi na sve simptome i znakove bolesti, a ne samo na bolesti dišnih putova), osoba se treba javiti svom
nadređenom i ne dolaziti na posao dok se telefonski ne javi nadležnom obiteljskom liječniku, koji će
odlučiti o daljnjem postupanju.

Također se preporučuj da se svakodnevno kod dolaska i odlaska s posla, zaposlenicima beskontaktnim toplomjerom mjeri tjelesna temperatura i utvrđuje imaju li respiratornih simptoma. Kod osobe s povišenom temperaturom (37.2oC i veća) mjeri se temperatura i standardnim toplomjerom pod pazuhom.
Evidenciju o vrijednostima izmjerene tjelesne temperature i eventualnom postojanju respiratornih simptoma upisuje se u zasebnu evidencijsku knjigu. S temperaturom nije dozvoljeno raditi, pružati socijalnu uslugu niti dolaziti u prostor poslodavca odnosno pružatelja usluge.

Svaki zaposlenik koji tijekom radnog vremena posumnja ili utvrdi da ima povišenu temperaturu ili bilo kakve respiratorne ili druge simptome bolesti obvezno ih mora prijaviti voditelju ustrojbene jedinice/ravnateljstvu, nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine te se treba udaljiti s radnog mjesta. Nadležni domski liječnik ili nadležni liječnik obiteljske medicine u dogovoru s voditeljem ustrojbene jedinice /ravnateljstvom u domu odnosno smještaju, obavještava nadležnog epidemiologa i nadležni centar za socijalnu skrb ako se radi o sumnji na COVID-19 kod zaposlenika.

Član udomiteljske obitelji, predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji obvezni su
pridržavati se svih mjera propisanih za zaposlenike domova vezano uz nadzor tjelesne temperature i
respiratornih simptoma te obavještavanja nadležnih liječnika primarne zdravstvene zaštite,
epidemiologa i centra za socijalnu skrb.

Fizička udaljenost.
Svi radnici i pružatelji socijalnih usluga moraju se pridržavati mjera fizičke udaljenosti i ukoliko borave
u zajedničkim prostorima moraju poštivati mjeru razmaka od 2 metra te da ih u istom prostoru ne
boravi više od petero odnosno manje, ovisno o veličini prostora.

Informiranost osoblja i korisnika.
Prije početka rada odnosno otvaranja potrebno je educirati
zaposlenike o svim mjerama koje se provode. Prije ili neposredno nakon ulaska, na vidljivom mjestu,
nužno je postaviti informacije o higijenskim postupcima ili postaviti informacije sa smjernicama o
pravilnom ponašanju i mjerama zaštite.

Maske za lice. Zaposlenicima se obvezuje korištenje medicinskih maski ili maski za lice tijekom boravka u zatvorenim prostorima.

Upute za pravilno korištenje maski za lice
(https://www.hzjz.hr/w p-content/uploads/2020/03/Maske-za-lice-1.pdf)

Navlake za obuću. Preporučuje se korištenje najlonskih ili medicinskih navlaka za obuću u objektima
gdje nije omogućena zamjenska obuća za vanjske suradnike. Osim navlaka, moguće je i postavljanje
specijalizirane dezinfekcijske podloge za obuću.

Higijena prostora.
Zajedničke prostore obvezno je prozračivati dva puta dnevno uz nadzor ulaznih vrata tamo gdje je
potrebno, radi zabrane ulaska. Odgovorna: spremačica u domu.
Sobe korisnika obvezno prozračivati nakon svake njege u trajanju od minimalno pola sata odnosno
primjereno zdravstvenom stanju korisnika i vremenskim prilikama. Odgovorna: dežurna medicinska
sestra/njegovatelj, predstavnik obiteljskog doma, udomitelj.
Kvake na ulaznim vratima obvezno dezinficirati svaka 2 sata.
Odgovorna: čistačica u smjeni uz potpis i naznaku vremena u bilježnici za evidenciju, predstavnik
obiteljskog doma i udomitelj.
Najmanje jednom dnevno obavezno dezinficirati električne prekidače u prostorijama, kvake u svim
sobama i kupaonicama korisnika te rukohvate u hodnicima (spremačice), telefone (po mogućnosti i
mobitele) u svim sobama korisnika (njegovateljice), kvake i telefone u kuhinji i skladištima (pomoćne
radnice u kuhinji/kuharice), kvake u praonici rublja (pralje-glačare) kao i kvake i telefone u uredima
(radnici svaki u svom uredu). Svi zaposleni obavezno moraju odmah po ulasku dezinficirati vlastite
mobitele.
Obavezno dodijeliti za svaki zadatak jednu odgovornu osobu.

Upute za pridržavanje svih općih i higijenskih mjera. Upute za čišćenje i dezinfekciju dostupne su
na sljedećim poveznicama:
Čišćenje i dezinfekcija prostora bez oboljelih od COVID-19 (https://www.hzjz.hr/wpcontent/
uploads/2020/03/Ciscenje-i-dezinfekcija-prostorije-bez-oboljelih-od-COVID-19-
2.4.2020..pdf)
Čišćenje i dezinfekcija prostora u kojima je boravila osoba pod sumnjom na zarazu COVID-19
(https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Ciscenje-i-dezinfekcija-prostora-u-kojimaje-
boravila-osoba-pod-sumnjom-COVID-19 2.4.2020..pdf)

Ulazak u prostor ustanove/smještaja.
Ulazna vrata otvaraju se na poziv telefonom ili zvonom od 7-15 sati radnim danom.
Vikendom/blagdanom/ radnim danom poslijepodne vrata otvara dežurni djelatnik.
Na ulazu u ustanovu postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku.
Dostavu za potrebe ustanove preuzimaju nadležni radnici doma na vanjskim vratima, a ulaz je
dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama za čijim uslugama postoji neodgodiva potreba, uz
obveznu mjeru dezinfekcije ruku i po potrebi nošenja zaštitne maske i zamjenske obuće. Osobe koje
obavljaju servis za korisnike i djelatnike doma ne mogu istovremeno obavljati i usluge za druge
korisnike (potrebno je napraviti raspored po danima kada se obavljaju usluge za korisnike doma, a
kada za vanjske korisnike). Pri obavljanju usluga/servisa potrebno je pridržavati se mjera osobne
higijene i nošenja zaštitne opreme.
Kupovinu za potrebe pokretnih i orijentiranih korisnika obavlja svaki drugi dan za to dodijeljeni
djelatnik. Sve korisnike potrebno je petkom upozoriti da nabava neće biti moguća u vrijeme blagdana
i neradnih dana. Dnevne tiskovine korisnicima donosi dežurni djelatnik/ neradnim danom spremačica
u jutarnjoj smjeni ili dežurni djelatnik. Za vrijeme dok su na snazi ove upute ugostiteljski objekti
mogu usluge pružati samo korisnicima i djelatnicima doma ili samo tzv.vanjskim klijentima.

Svim osobama koje ulaze u prostor poslodavca, odnosno pružatelja socijalne usluge (radnik, član
obitelji pružatelja usluge, korisnik, dostavljač, ili bilo koja druga osoba) dužna je obvezno dezinficirati
ruke sredstvom za dezinfekciju odmah po ulasku i mora im se izmjeriti tjelesna temperatura na isti
način kao i zaposlenicima. Za pridržavanje mjere odgovorna je osoba zadužena za otključavanje vrata
koja je u slučaju nepoštivanja dužna zabraniti ulaz i obavijestiti neposredno nadređenog voditelja /
dežurnu medicinsku sestru i ravnateljstvo ili predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
Na samom ulazu u prostor smještaja treba osigurati zaseban prostor za oblačenje radne obuće svim
zaposlenicima. Svima ostalima koji ulaze u prostor smještaja treba osigurati korištenje zamjenske
obuće. Alternativno, tamo gdje nije moguće organizirati zaseban prostor za oblačenje radne obuće
kod ulaza u ustanovu, postavljaju se dezinfekcijske barijere (dezbarijere). Dezbarijere su posebno
pripremljene površine (posude, spužve i sl.) preko kojih moraju proći ljudi prije ulaska u ustanovu s
ciljem sprječavanja unosa mikroorganizama u unutarnji prostor.
Dezbarijere moraju biti postavljene tako da se ne mogu zaobići ili preskočiti, a debljine najmanje 6
cm do 8 cm. Kao dezbarijere za dezinfekciju obuće ljudi najbolje je postaviti sintetske spužve
prelivene otopinom dezinficijensa. Dezinficijensi koji se koriste za dezbarijeru trebaju biti agresivniji,
pa su prikladne klorne otopine jače koncentracije npr. 0,5 % Na-hipoklorita (izbjeljivač koji se može
naći u kućanstvu razrijeđen 1:10). Za održavanje dezbarijere zadužena je spremačica. Dezbarijeru
svakih 3 sata prati i ponovno natapati s dezinfekcijskom otopinom ili suklado dinamici ulazaka unutar
prostora smještaja. Ako dezbarijere nisu smještene ispod natkritog prostora, nakon svake kiše moraju
se preliti novom količinom otopine.

Posjete korisnicima ustanove/smještaja.

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, zabranjene su posjete korisnicima ustanova/smještaja u socijalnoj skrbi u sljedećim županijama.

  • Grad Zagreb
  • Zagrebačka županija
  • Splitsko-dalmatinska županija
  • Osječko-baranjska županija
  • Zadarska županija

Popis županija može se mijenjati ovisno o razvoju epidemiološke situacije

Sumnja na kontakt sa zaraženom osobom.
U slučaju sumnje na kontakt sa zaraženim ili oboljelim od COVID-19, telefonom se odmah mora javiti
nadležnom epidemiologu ili u COVID ambulantu ako je ustrojena na razini lokalne zajednice te
nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine.
U slučaju saznanja za mogućeg prenositelja /mogući izvor infekcije svaki zaposlenik odnosno
pružatelj usluge dužan je odmah obavijestiti ravnateljstvo i neposrednog voditelja, predstavnika
obiteljskog doma i udomitelja.

Zabranjuje se donošenje namirnica i ostalih potrepština korisnicima usluge smještaja i organiziranog stanovanja od strane članova obitelji i prijatelja za vrijeme trajanja pandemije. Nepridržavanje navedenih mjera od strane zaposlenih i nepridržavanje od strane korisnika i/ili rodbine može imati teške, pa i fatalne posljedice po korisnike koji zbog svojih godina i bolesti pripadaju najrizičnijoj skupini.

Korisnici
Preporučuje se privremeno ograničiti korisnicima izlazak izvan prostora u kojem se pruža usluga
smještaja i organiziranog stanovanja (nekretnina s okućnicom) izuzev u medicinskim i
izvanrednim/opravdanim okolnostima te svaki kontakt s ostalim korisnicima osim kada je to
neizbježno i pri tome se moraju poštivati mjere fizičke udaljenosti.
Za sve korisnike obveza je pridržavanje mjere fizičke udaljenosti a ukoliko borave u zajedničkim
prostorima mora se držati razmak od 2 metra te poštivati mjeru da ih nema više od petero odnosno
manje u istom prostoru, ovisno o veličini prostora.
Korisnici su dužni dezinficirati ruke prije svakog obroka, a ukoliko je moguće tijekom trajanja
epidemije preporuča se da svaki korisnik objeduje u svojoj sobi.
Za pridržavanje mjere u odnosu na korisnike odgovorna je dežurna medicinska sestra ili drugi dežurni
djelatnik odnosno drugi pružatelj usluge.

Organizacija funkcioniranja vezano uz ostale medicinske usluge
Ako u domovima postoje ambulante, za pružanje zdravstvene skrbi na razini primarne zdravstvene
zaštite za druge osiguranike a ne samo za korisnike smještaja, potrebno ih je izmjestiti izvan doma za
vrijeme trajanja pandemije, odnosno osiguranicima koji nisu korisnici smještaja omogućiti skrb u
prostoru izvan doma za starije.

Nakon dugotrajnog bolničkog liječenja provodi se testiranje na SARS-CoV-2 i korisnika se otpušta u
14-dnevnu samoizolaciju u smještaju, a nakon primitka negativnog nalaza na SARS-CoV-2.

Ako tijekom samoizolacije korisnik razvije simpotme koje upućuju na COVID-19 potrebno je
organizirati testiranje na SARS-CoV-2.

U slučajevima hitnog prijema korisnika se smješta u 14-dnevnu samoizolaciju uz obveznu provedbu
testiranja na SARS-CoV-2 po isteku samoizolacije.

Ostalo
Omogućiti češće i duže telefoniranje radi ublažavanja posljedica ograničenja posjeta korisnicima. Do
daljnjeg se obustavlja prijam novih korisnika osim na privremeni smještaj u kriznim situacijama uz
obveznu izolaciju korisnika u trajanju od 14 dana i prethodno uzimanje brisa za testiranje na SARSCoV-2.
Obustavlja se pružanje usluge dnevnog boravka korisnika i za korisnike za koje je potrebno
zamjenjuje se uslugom pomoći u kući ili drugom odgovarajućom uslugom. Usluga pomoći u kući
osigurava se korisnicima kojima je nužno potrebna skrb i to kroz dostavu gotovog obroka ili dostavu
namirnica i lijekova dok se ostali elementi pomoći u kući koji zahtijevaju ulazak u kuću pružaju na
način da ih obavljaju djelatnici koji su do daljnjega oslobođeni svih poslova koji zahtijevaju kontakt sa
štićenicima doma te pri pružanju usluge koriste svu potrebnu zaštitnu opremu.
Intenzivira se individualan rad s korisnicima te psihosocijalna podrška kako bi se ublažile posljedice
ograničenja posjeta te olakšao život kod pružatelja usluge za vrijeme trajanja epidemije.
Sve aktivnosti kod pružatelja usluge organiziraju su na način uvažavanja fizičke udaljenosti.

/by

Centar Stančić zaposlio je 13 stručnih suradnika u sklopu projekta “Dva koraka dalje”

Kao dio projekta Dva koraka dalje, sufinanciranog sredstvima Europske unije, Centar za rehabilitaciju Stančić zaposlio je 13 stručnih suradnika. Vrijedan i prepoznat projekt za cilj ima poboljšati uvjete i povećati opseg pružanja socijalnih usluga u zajednici, povećati socijalnu uključenost i mogućnosti za djecu s teškoćama i odrasle osobe s invaliditetom te njihove obitelji.

Da bi realizirali postavljeni cilj projekta nužno je ulaganje u edukaciju postojećeg kadra te zapošljavanje stručnih suradnika što smo realizirali posljednjih mjeseci putem javnih natječaja.

Na spomenuti način za Dnevni centar Dugo Selo odabrano je tri logopeda, dva rehabilitatora, psiholog i radni terapeut te za Dnevni centar Vrbovec psiholog, socijalni radnik, radni terapeut, rehabilitator i dva logopeda.

Više informacija o projektu možete pronaći na dvakorakadalje.centar-stancic.hr

/by
,

Upute za pružatelje usluga smještaja i Upute za pružatelje izvaninstitucijskih usluga

U natsavku možete preuzeti upute za pružatelje usluga smještaja i upute za pružatelje izvaninstitucijskih usluga izdano 29.05.2020. od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Najnovije preporuke vezane za COVID-19 možete pregledati i preuzeti na linku OVDJE

/by

Edukacija „Leadership & Skills“

Kako preuzeti odgovornost, motivirati zaposlenike i kreirati dobru radnu atmosferu, znati delegirati zadatke i učiniti kontrolu rada poželjnom, samo je dio tema i zadataka sadržanih u edukaciji naziva “Leadership & Skills”. U edukaciji spomenutog naziva sudjelovao je dio djelatnika Centra za rehabilitaciju Stančić, ponajprije voditelji radnih jedinica Centra, početkom veljače. Kroz petodnevni ciklus zaposlenike Stančića vodio je autor radionice, mr.sc. Dragomir Gabrić, a edukacija je zahtijevala aktivno sudjelovanje.

Tako su voditelji iz našeg Centra, uz teoretski dio, kroz ovu edukaciju prošli konkretne vježbe efektivnog vođenja i upravljanja organizacijom.

Kao iskusan voditelj i kreator tehnika za uspješnije upravljanje organizacijama mr.sc. Gabrić sa našim je djelatnicima kroz cjelodnevne radionice prošao strukturiranu i ciljanu edukaciju. Detektirane su najvažnije točke u svakodnevnom radu koje su potom poslužile kao konkretan primjer kroz proces ove edukativne radionice.

Prezentirano je i učilo se kako unaprijediti rad svakog pojedinca, stvoriti povjerenje na radnom mjestu, a sve sa krajnjim ciljem još efektivnijeg vođenja svojih organizacijskih jedinica. Posljednji dan radionice sudionici su analizirali novostečena znanja i vještine koja će doprinijeti još uspješnijem radu našeg Centra. Ova je radionica ulaganje u stručno usavršavanje radnika koje je dio projekta „Dva koraka dalje“ sufinanciranog sredstvima EU iz Europskog socijalnog fonda.

/by

POKRENUTA AKCIJA ‘JA I MOJ PSIĆ’ Slikajte se sa svojim ljubimcem i pomozite Centru za rehabilitaciju Stančić da nabavi rehabilitacijskog psa

“Ja i moj psić za Centar Stančić!” je humanitarna akcija koja se provodi u svrhu nabave terapijskog psa djeci s poteškoćama u razvoju, korisnicima Centra za rehabilitaciju Stančić.

Prvi dio akcije provodi se preko društvenih mreža, dok se drugi ostvaruje donatorskom večerom u sklopu koje će se održati aukcija slika, modna revija te prigodan glazbeni program.

Kako je objasnila Marija Vujević, studentica RIT Croatia i volonterka Centra Stančić, pokrenula je inicijativu o prikupljanju donacija kojima bi nabavili i educirali terapijskog psa za rehabilitaciju djece, polaznika Dnevnog centra za djecu s teškoćama u Dugom Selu.

Donatorska večera

– Obavještavamo i pozivamo sve zainteresirane o planiranoj organizaciji donatorske večeri koja će se održati 3. travnja 2020. s početkom u 19 sati u Kleti obitelji Bunčić u Dugom Selu o mogućnosti kupnje vaučera za večeru na koju ćemo pozvati naše suradnike i prijatelje, predstavnike građana, osobe iz javnog života, sportaše i druge. Kupnjom vaučera svi će gosti ujedno donirati dio sredstava za ovaj plemeniti cilj. U sklopu donatorske večere organizirat će se aukcija slika, kratka modna revija, tombola te prigodan glazbeni program – navode organizatori.

Cjelovečernjem događaju prethodit će organizacija Okruglog stola na temu „Uloga terapijskog psa u rehabilitaciji osoba s invaliditetom“ na kojem će poznati stručnjaci prezentirati svoja dosadašnja iskustva te pokrenuti raspravu na ovu temu.

Sama akcija prikupljanja sredstava već je pokrenuta putem društvenih mreža na način da se možete fotografirati sa svojim kućnim ljubimcem te objaviti fotografiju na Facebooku ili Instagramu uz hashtag #jaimojpsićzacentarstančić te IBAN centra u opisu slike.

Ukoliko ste u mogućnosti ujedno možete uplatiti donaciju na žiro račun Centra za rehabilitaciju Stančić, IBAN HR 7223900011100017569, poziv na broj 01012020 uz naznaku terapijski pas.

/by

Ja i moj psić za Centar Stančić!

Marija Vujević, studentica RIT Croatia i volonterka Centra Stančić pokrenula je inicijativu o prikupljanju donacija kojima bi nabavili i educirali terapijskog psa za rehabilitaciju djece, polaznika Dnevnog centra za djecu s teškoćama u Dugom Selu.

Obavještavamo i pozivamo sve zainteresirane o planiranoj organizaciji donatorske večeri koja će se održati 03.04.2020. s početkom u 19 sati u Kleti obitelji Bunčić u Dugom Selu o mogućnosti kupnje vaučera za večeru na koju ćemo pozvati naše suradnike i prijatelje, predstavnike građana, osobe iz javnog života, sportaše i druge. Kupnjom vaučera svi će gosti ujedno donirati dio sredstava za ovaj plemeniti cilj. U sklopu donatorske večere organizirat će se aukcija slika, kratka modna revija, tombola te prigodan glazbeni program.

Cjelovečernjem događaju prethodit će organizacija Okruglog stola na temu „Uloga terapijskog psa u rehabilitaciji osoba s invaliditetom“ na kojem će poznati stručnjaci prezentirati svoja dosadašnja iskustva te pokrenuti raspravu na ovu temu.

Sama akcija prikupljanja sredstava već je pokrenuta putem društvenih mreža na način da se možete fotografirati sa svojim kućnim ljubimcem te objaviti fotografiju na facebooku ili instagramu uz hastag #jaimojpsićzacentarstančić te IBAN centra u opisu slike.

Ukoliko ste u mogućnosti ujedno možete uplatiti donaciju na žiro račun Centra za rehabilitaciju Stančić, IBAN HR 7223900011100017569, poziv na broj 01012020 uz naznaku terapijski pas

/by

ADVENT U STANČIĆU

Koncem ove godine organizirali smo obilježavanje Adventa u sjedištu Centra, u našem senzornom vrtu. Tom prigodom ukrasili smo okoliš u čemu  nam je svojim  raskošnim svjetlosnim donacijama pomoglo poduzeće „ Zima svjetlosne dekoracije“   iz Splita.

Osim prigodnih dekoracija našlo se ovdje za svakoga ponešto. Kuhani čaj i poslastice za korisnike te kuhano vino i hot dog za one koji su mogli uživati u tome. Bilo je lijepo gledati druženje korisnika, njihovih roditelja, volontera iz udruge „Smiješak za sve“ i radnike Centra Stančić, okupljene i prigodno odjevene.. Mnogi radnici iz blizine doveli su i svoju djecu, a posjetio nas je i Djed Mraz te darivao maštovitim poklonima. U lijepom okruženju  i prigodnoj glazbi prebrzo nam je prošlo poslijepodne i naše prvo adventsko druženje je završilo ali smo se složili  kako će nam  idući Advent biti još raskošniji i veći,  s još više nas domaćih i gostiju.

/by

UZ NAS NISTE SAMI

U nedjelju, 18 prosinca Hrvatska radio televizija je u suradnji  s udrugom „Smiješak za sve“  i Savezom društava Naša djeca Hrvatske ovogodišnju završnu emisiju humanitarnog projekta ‘Uz nas niste sami’ posvetila  djeci kojoj je potrebno osigurati dugotrajno liječenje u Osijeku i Rijeci te odraslim osobama s  intelektualnim i drugim pridruženim teškoćama koji su smješteni u Centru za rehabilitaciju Stančić.

Akciji su se pridružile mnoge poznate osobe iz javnog života: glazbenici, političari, glumci, sportaši…. Svima jedno veliko HVALA.

Za realizaciju oba cilja potrebno je 600.000 kuna pa se i ovim putem pozivaju građani i tvrtke da se uključe u akciju donacijom na žiro račun HR35 2340 0091 5110 41446 ili pozivom na broj telefona: 060 9006.

Humanitarna akcija traje od 1. prosinca 2019. do 31. siječnja 2020. Cijena poziva iznosi 6,25 kuna (PDV uključen).

https://magazin.hrt.hr/565381/price-iz-hrvatske/uz-nas-niste-sami-smijesak-za-stancic

/by

Što smo vidjeli i naučili o „Švedskom modelu socijalne skrbi“

U okviru projektnih aktivnosti „Dva koraka dalje“, sudjelovali smo u studijskom posjetu te  imali priliku upoznati se s funkcioniranjem  Švedskog modela  sustava socijalne skrbi. Tom prigodom obišli smo Centar za socijalnu skrb zapadnog dijela grada Geteborga, Dnevni centar za pružanje usluga radnih aktivnosti i Sveučilište socijalnog rada u Geteborgu.

Švedska predstavlja državu uređene socijalne demokracije i sustav socijalne skrbi koji funkcionira na principima „dobrog upravljanja“ na svim razinama vlasti, a počiva na visokom stupnju društvene solidarnosti i zaštite prava građana u riziku od socijalne isključenosti.

Švedski model države blagostanja temelji se na univerzalnosti socijalne politike i politici aktivnog tržišta rada.

Univerzalnost socijalne politike je osnova socijalne zaštite i socijalne uključenosti. Švedski sustav skrbi obuhvaća ukupnu zdravstvenu skrb, socijalnu skrb, mirovinsko i socijalno osiguranje u slučaju bolesti, financijsku pomoć u slučaju invalidnosti, starosti, kao i podršku obiteljima s maloljetnom djecom. Obveza poslodavaca je da olakšaju roditeljima obavljanje profesionalne i roditeljske uloge. Sustav svoju univerzalnost pokazuje u pokrivanju cijele populacije. Financiran je kroz doprinose i poreze unaprijed određene na sve tri razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Zakonske odredbe i mjere sustava socijalne zaštite usmjerene su na poboljšanje „uvjeta življenja“ definiranih kroz sljedeće komponente: „obiteljska povijest“, zdravlje, obrazovanje, stanovanje, zaposlenje, ekonomski resursi, neformalni socijalni odnosi, politički resursi. Osnovni zakoni i dokumenti odnose se na socijalne servise, podršku i usluge osobama sa funkcionalnim smetnjama, uspostavljanje sustava slobodnog izbora i javno financiranje .

Ovakav holistički pristup socijalnoj zaštiti podrazumijeva upravljanje sustavom na obje razine: vertikalnoj i horizontalnoj.

Na državnoj razini nadležno je Ministarstvo za zdravlje i socijalne poslove, regionalno je nadležan Regionalni odbor, a lokalno Lokalni odbor za socijalne usluge.

Djelovanje vlade u organiziranju mreže socijalnih usluga usmjereno je na zakonodavstvo, poticanje i financiranje provedbe i razvoja usluga koje predlaže Švedska udruga regionalnih i lokalnih vlasti (Swedish Association of Local Authorities and Regions / Sveriges Kommuner och Landsting, SKL) u sporazumu s vladom. Državne mjere usmjerene su na promoviranje kvalitete, razvoj znanja i metoda rada, stvaranje mogućnosti za usporedbu različitih pružatelja usluga i uspješnosti lokalnih vlasti, kao i povećanje mogućnosti slobodnog izbora usluga. Centralna vlast usmjerava dio financijskih sredstava u različite svrhe kako bi podržala odgovorne vlasti na nižim razinama u razvoju aktivnosti u lokalnoj zajednici. Jedan od važnih ciljeva je uspostavljanje modela suradnje između centralne i lokalnih vlasti i lokalnog vijeća u području razvoja socijalnih usluga.

Cilj je i postizanje dogovora između vlade i organizacija civilnog društva (OCD) o njihovom uključivanju u socijalnom području, važnosti objedinjavanja informacija i supervizije socijalnih usluga koja treba uključiti i praćenje suradnje sa civilnim sektorom.

Lokalne uprave su odgovorne za pružanje podrške i asistencije osobama u ranjivim (rizičnim) situacijama kroz socijalne servise. To obuhvaća djecu i mlade, osobe ovisne o psihoaktivnim supstancama, stare osobe i osobe sa invaliditetom. Svaki oblik podrške ili asistencije zasniva se na individualnim potrebama.

U svakoj lokalnoj zajednici razvijene su usluge za skrb o starima, pojedincima i obiteljima, kao i mjere podrške osobama sa invaliditetom. Svatko tko živi u lokalnoj zajednici može se obratiti za pomoć, bilo da se radi o potrebi za zdravstvenom ili socijalnom skrbi, informacijama, savjetovanju, financijskoj ili drugoj vrsti pomoći, a koju ne može osigurati na druge načine. Sustav je utemeljen na individualnosti, pa je čest slučaj primjerice davanje naknade članu obitelji ili srodniku za skrb o osobi s invaliditetom. Naši propisi u ovom segmentu za razliku od švedskih su općeniti, s nedovoljnim prostorom za donošenje diskrecijskih odluka.

Ovaj decentralizirani sustav pružanja podrške prepoznaje, s jedne strane odlučujuću ulogu države u pružanju usluga, ali i praćenju njihove kvalitete. U tom području važnu ulogu imaju Centar za evaluaciju socijalnih servisa i Nacionalni odbor za zdravlje i socijalnu zaštitu.

Periodično se donose nacionalne strategije obvezujuće za ključne dionike na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini vezane uz sudjelovanje zemalja članica EU u metodi otvorene koordinacije.

Zapazili smo i brojne pogodnosti za radnike koji rade u sustavu pružanja socijalnih usluga; od zaštite radnika od mogućih neželjenih reakcija klijenata (osobni alarm  i dodatni izlaz iz prostorije), klizno radno vrijeme, soba za odmor i opuštanje radnika tijekom rada  uslijed zamora ili stresa i tzv.“fika“. Fika je predah u okviru radnog vremena (nije klasična pauza)  obično se provodi uz kavu ili čaj i kolačiće s cimetom, te služi prisutnima da se opuste u  razgovoru o slobodnim temama koje ne moraju biti vezane uz poslovne obaveze. Ono što nam je posebno ostalo u sjećanju jesu smireni i tolerantni ljudi na poslu, u gradu, u prometu…ljubazni i nasmiješeni, plavi i tamnoputi… Možete li zamisliti grad (nešto manji od Zagreba) u kojem gotovo da  nisu potrebni semafori jer i vozači i pješaci paze jedni na druge, grad bez automobilskih sirena, nervoznih vozača, grad bez velikih terenaca i skupih auta, grad bez modistica i skupih modnih dodataka na njima. Sve je jednostavno i prilagođeno normalnom životu. I da ne zaboravim, cijene u trgovinama su slične onima kod nas. A njihove prosječne plaće. Ne pitajte. U sustavu socijalne skrbi oko 3.700,00 eura. Bruto doduše,  uz niže  poreze nego kod nas.

/by