Terapijski pas Rico stigao u Dnevni centar Vrbovec

Kao iskorak u rehabilitaciji djece s poteškoćama u razvoju u Dnevnom centru Vrbovec, dislociranoj jedinici Centra za rehabilitaciju Stančić, nabavljen je terapijski pas. Dvogodišnji labrador Rico prošao je sve potrebne edukacije za rad s djecom u Centru za rehabilitaciju Silver te je njegovim dolaskom realizirana još jedna stavka vrijednog projekta Dva koraka dalje.

Voditeljica ovog terapijskog psa je Josipa Nišandžić, po struci psihologinja, koja je također stručno educirana kako bi znala Ricove mogućnosti te ih primjenila u radu s djecom u spomenutom Dnevnom centru.

  • Rico je djeci prvenstveno motivacija i s njim se kroz igru može doista jako puno učiniti. Trenutno se prilagođava radnom mjestu gdje ga uključujem u aktivnosti s djecom. Učim ih kako se ponašati prema psu i brinuti o njemu, moraju brinuti da ne stanu na njega, a to sve spada u brigu za druge te se učimo uvažavati tuđe potrebe i želje. Kroz igru s Ricom učimo ih da budu ustrajni u nekoj aktivnosti, potičemo i socijalnu interakciju između djece – navodi psihologinja i voditeljica terapijskog psa dio mogućnosti u radu s djecom.

U Dnevnom centru Vrbovec trenutno je 48 djece prosječne dobi od pet godina. Najmlađi korisnici Centra su trogodišnja djeca dok najstariji ima 13 godina, a njihove poteškoće su različite; intelektualne, emocionalne ili poteškoće u ponašanju. Vlasnik Rica koji skrbi o njegovu zdravlju te pokriva troškove jest Centar Stančić, a ovaj terapijski pas živi sa svojom voditeljicom Josipom. Vrijednost nabave te obuke Rica i edukacije njegove voditeljice iznosi 102.220 kuna. Dio je to aktivnosti projekta Dva koraka dalje sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda za regionalni razvoj kojemu je cilj planiranim aktivnostima poboljšati te povećati opseg socijalnih usluga u zajednici. Među njima su i usluge kojima se namjerava osigurati uvjete za povećanje socijalne uključenosti djece s teškoćama i odraslih osoba s invaliditetom.

/by

PROJEKT „ZA BOLJE SUTRA“ U CENTRU STANČIĆ

Kao nositelji oznake kvalitete Europskih snaga solidarnosti, početkom siječnja započeli smo s provedbom projekta „For a better tomorow“ u okviru Agencije za mobilnost i ESS.  Projekt nam je doveo dvoje mladih volontera iz Rusije koji će volontirati i stanovati u Stančiću do 30. studenog ove godine.

Ključni cilj  projekta je povećanje  angažmana  mladih te  promicanje socijalne uključenosti i jednakih mogućnosti. Projektne aktivnosti podijeljene su u dvije glavne komponente koje se sastoje od društveno korisnog  rada i stjecanje znanja o upravljanju  projektima. Prva komponenta aludira na neposredni  rad s osobama s invaliditetom (odraslima i djecom) putem sudjelovanja u interaktivnim  radionicama, njihovim uključivanjem u terapijsko jahanje, glazbene i umjetničke radionice i slično.  Izvođenje navedenih aktivnosti planira i prati stručno  osoblje te pomaže volonterima u procesu prilagodbe i njihovog neposrednog  rada.   

Daniil Ikonnikov i Sevda Ziiadova pokazali su se kao najbolji kandidati za provođenje ovog projekta među brojim prijavljenima. Osim visokim obrazovanjem, mogu se pohvaliti empatijom, motivacijom za učenje, željom za pomaganjem i druženjem  s našim korisnicima. Budući da svako ljeto idemo na  ljetovanje u Sveti  Filip i Jakov, planirali smo da volonteri tamo provode ljetne praznike s našim korisnicima. Putem komponente projekta koja se odnosi na upravljanje projektom podučit ćemo  volontere o poslovnom razvoju, zadacima, upravljanju troškovima i rizicima, rasporedu i vođenju što će im biti od koristi u kreiranju njihove buduće poslovne karijere.

/by

ZAVRŠENA DRUGA FAZA UREĐENJA SENZORNOG VRTA

Donacijom Zagrebačke županije od 15.000. kn za 2020. godinu, u Centru Stančić je uspješno završeno dodatno uređenje Senzornog vrta. Dobivenim sredstvima uspjeli smo postaviti  sustav za navodnjavanje vrta te je zasađeno aromatično i ljekovito bilje. Ukupno je zasađeno 77 novih biljaka koje potiču senzornu stimulaciju i razvoj osjetila  dodira, mirisa  u svrhu provođenja senzorne terapije naših korisnika.

Vodili smo računa o pristupačnosti, tako da je ovaj prostor dostupan i slabije pokretnim korisnicima s pridruženim intelektualnim i mentalnim teškoćama, te onima u invalidskim kolicima. Oni koji to mogu i žele, imaju priliku razviti aktivniju ulogu, neposredno se baveći njegom biljaka. Kroz proteklo razdoblje zapaženo je kako boravak u vrtu doprinosi smanjenju napetosti i stresa naših korisnika te ih potiče na razvoj komunikacijskih i socijalnih vještina, što sve zajedno doprinosi poboljšanju njihova zdravlja i  kvalitete  življenja. S obzirom na rastuću svjesnost o zelenim politikama i očuvanje okoliša, naši korisnici su izgradnjom Senzornog vrta potaknuti na uključivanje u aktivnosti vezane uz boravak na otvorenom prostoru. Dio korisnika preuzima sve aktivniju ulogu u održavanju vrta te sudjeluju u okopavanju, čišćenju i njezi  biljaka. Na taj način provode veći dio vremena na svježem zraku, okruženi mirisima i bojama, slušajući zvukove prirode, pjev ptica i žubor vode u malom vrtnom jezercu.

Ana Jagatić-Petrinec,
voditeljica projekta Senzorni vrt za osobe s invaliditetom

/by
,

OBAVIJEST ZA RODITELJE I SKRBNIKE

Obavještavamo sve roditelje, skrbnike, rodbinu i prijatelje našeg Centra Stančić da su svi naši korisnici dobro, da nemamo značajnijih šteta na objektima kao niti problema oko opskrbe energentima. Nadamo se da će tako ostati i nadalje.

Ravnateljica
Sanjica Grbavac, prof.def.

/by

Dvodnevnim programom Centar za rehabilitaciju Stančić obilježio je svoju 65. godišnjicu postojanja

65. godišnjica postojanja Centra za rehabilitaciju Stančić obilježena je organizacijom dvaju događaja, okruglim stolom na temu pružanja socijalnih usluga u zajednici i otvorenjem Centra za smještaj volontera s prenoćištem “Smiješak za sve”.

Prvog dana proslave, u četvrtak, 24. rujna 2020. u Kleti obitelji Bunčić obilježen je Dan Centra uz okrugli stol projekta Dva koraka dalje na temu pružanja socijalnih usluga u zajednici te prezentaciju projekata Stančić. Događaj je otvorila ravnateljica Centra, Sanjica Grbavac, prof. def., uvodnim pozdravom svima okupljenima te presjekom povijesti same ustanove i onoga što Stančić čini danas.

– Ukupno Centar broji 347 radnika i 517 korisnika, a kroz proces deinstitucionalizacije organizirali smo 20 stambenih jedinica za službe samostalnog stanovanja. Važno nam je predstaviti Dnevne centre koji pokrivaju oko 200 djece te koji su projekt kroz koji smo zaposlili niz stručnjaka stoga i Dnevni centar Vrbovec i Dnevni centar Dugo Selo imaju svoje timove stručnjaka – poručila je ravnateljica Grbavac.

Uz zahvalu svima na dolasku treba istaknuti i kako je broj uzvanika morao biti limitiran radi poštivanja epidemioloških mjera te su svi prisutni uz poštovanu udaljenost nosili maske, imali na raspolaganju dezinficijense za ruke, mjerena je temperatura i vođena evidencija sudionika.

Među dragim gostima koji su došli uveličati ovu obljetnicu Stančića bio je Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela.

– Centar Stančić je ponos ovog grada i ponosan sam na rad njegovih djelatnika. Kad upoznate rad Centra i drage ljude koji tamo rade, koji borave, imate drukčiji pogled na društvo. U takvom poslu razvijete socijalnu emociju i sasvim drugačije gledate na sve ostalo – rekao je gradonačelnik Panian uz veliku zahvalu.

Uslijedilo je predstavljanje dijela projekata kojima se Stančić s pravom ponosi, a koje je najavila voditeljica Tima za pripremu i provedbu projekata, gđa Jasna Lesički.

– Redovito smo aplicirali na projekte te je bilo i mnogo manjih projekata no trenutno je važno reći da vodimo dva velika EU projekta ukupno vrijedna 21 milijun kuna te smo doista uspjeli izgraditi nešto jako dobro. Prošle godine smo otvorili naš senzorni park, s Agencijom za mobilnost također imamo ugovor, a mogu najaviti i kako ćemo uskoro potpisati ugovor za naš novi projekt, Tri koraka dalje – najavila je voditeljica Lesički.

Najavljeni projekt nastavak je aktualnog uspješnog EU projekta Dva koraka dalje o kojemu je okupljenima govorila njegova voditeljica, gđa Ana Lovrić koja je, među ostalim, navela kako je cilj projekta poboljšanje uvjeta pružanja socijalnih usluga u zajednici. Dio projekta već je realiziran poput nabave pet novih vozila, edukacijskih aktivnosti, a slijedi završeno opremanje prostora nakon što se izgradi novi Dnevni centar u Vrbovcu i nakon što se rekonstruiraju DC u Dugom Selu i Sesvetama.

Formiranje Dnevnog centra iskorak je koji je Stančić poduzeo još 2008. godine otvaranjem prvog takvog Centra u Dugom Selu o čemu je prezentaciju održala njegova voditeljica, gđa Snježana Jurakić dok je Dnevni centar Vrbovec predstavila njegova voditeljica, gđa Ivana Kelebuh. Jasno je prikazan razvoj oba Centra te proširenje usluga i programa koje stručnjaci različitih profila pružaju korisnicima. U ovim Centrima realiziraju se i programi rane intervencije, ali i programi psihosocijalne podrške u kvalitetnim uvjetima te s obrazovanim kadrom.

Čestitke Stančiću na svakom navedenom uspješnom projektu te planovima koje ima uputila je gđa Marinka Bakula kao izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba, Milana Bandića. Zahvalu Stančiću i ljudima koji ga čine potom je uputio Josip Špišić, predsjednik udruge roditelja.

Dan kasnije, u petak, u Stančiću je svečano otvoren Centar za smještaj volontera s prenoćištem  realiziran u suradnji s udrugom Smiješak za sve. Obnovljen i uređen prostor nekoć napuštene zgrade odsad će biti mjesto rada, učenja i druženja za volontere, studente srodnih fakulteta koji će moći tamo boraviti za vrijeme svoje prakse te korisnika.

Zbog epidemioloških uvjeta i ova je svečanost imala ograničen broj sudionika, a protekla je u iznimno prijateljskoj i emotivnoj atmosferi. Kako je cijela ova priča rasla od prvog kontakta u Stančiću u ožujku 2018. ispričala je gđa Marijana Jergović, predsjednica udruge Smiješak za sve.

Edukacijsko volonterski centar otvorila je gđa Ana Tomašković, novinarka i urednica HRT-a rekavši, među ostalim, kako je HRT dokazao kako ima obvezu i odgovornost promicati senzibilitet prema potrebitima te upozoravati da nam osobe s teškoćama moraju biti prioritet u svakom danu.

Projekt je to koji je pokazao koliko puno mogu napraviti ljubav, plemenitost i dobrota koju su iskazali upravo volonteri kako udruge tako i mještani. Senzibilizacija stanovništva još je jedan rezultat ovog projekta o čemu su svjedočili župnik Mirko Matošević, zamjenik gradonačelnika Dugog Sela, g. Nikola Tominac te načelnik općine Brckovljani, g. Tihomir Đuras.

/by

Centar Stančić nabavio pet novih vozila u sklopu projekta “Dva koraka dalje”

Centar za rehabilitaciju Stančić realizirao je nabavu dva hibridna vozila, osobnog automobila, mini busa te kombi vozila s rampom za osobe s invaliditetom koja je dio projekta „Dva koraka dalje“, sufinanciranog sredstvima Europske unije. Ova realizacija iznimno je važan dio projekta budući da naš Centar djeluje i provodi svoje usluge u ruralnim predjelima istočnog dijela Zagrebačke županije često bez organiziranog javnog prijevoza.

Kupovinom dvaju hibridnih vozila Stančić još jedanput pokazuje “ zelenu orijentaciju” svojeg djelovanja. Ta će vozila konkretno služiti mobilnom timu za pružanje izvaninstitucionalnih usluga djeci s teškoćama i njihovim obiteljima, a osobni automobil za pružanje usluga organiziranog stanovanja u Dugom Selu.

Posebno valja istaknuti kako ćemo nabavom specijaliziranog vozila povećati mobilnost teže pokretnih korisnika te tako i njihovu socijalnu uključenost što je temeljna poruka projekta „Dva koraka dalje“.

Mini bus će prioritetno služiti za pružanje usluga korisnicima udomiteljstva te prijevoz korisnika od udomitelja do Centra i povratno, čime se poboljšava kvaliteta života korisnika ali i udomitelja.

Ukupna vrijednost nabavljenih vozila iznosi 1.061.218,05 kuna.

/by

Održane dvije radionice u sklopu projekta „Poboljšanje socijalnih usluga u zajednici“ , obje na temu provedbe horizontalnih politika

Početkom srpnja održali smo dvije radionice u sklopu projekta „Poboljšanje socijalnih usluga u zajednici“ , obje na temu provedbe horizontalnih politika.

Obje radionice održane su u velikoj dvorani Gradske vijećnice u Vrbovcu u kojoj smo ispoštovali sve epidemiološke mjere.

Prva radionica pod nazivom „Rodna ravnopravnost i zabrana diskriminacije prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom“  bila je namijenjena korisnicima,  udomljenim osobama s invaliditetom kojima pružamo psihosocijalnu podršku u sklopu Dnevnog centra Vrbovec koji su iskazali posebnu zainteresiranost za navedenu temu.

U drugoj radionici sudjelovali su predstavnici partnera gradova Vrbovca i Dugog Sela, CZSS Vrbovec i Dugo Selo te djelatnici Centra Stančić iz dislociranih jedinica i sjedišta centra. Najviše je bilo govora o rodnoj ravnopravnosti, zabrani diskriminacije te usklađivanju poslovnog i privatnog života.

U svakoj od radionica sudjelovalo je više od 20 sudionika, kao što je bilo i predviđeno u projektu.

/by

IZMJENE I DOPUNE UPUTA ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE EPIDEMIJE BOLESTI COVID-19 ZA PRUŽATELJE SOCIJALNIH USLUGA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi (https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/HZJZ_Preporuke_domovi_02_07.pdf) objavljene 2. srpnja 2020. godine mijenjaju se u cilju unaprjeđenja kvalitete života i dobrobiti korisnika smještaja .

/by

Šuma nas zbližava i spaja.

Da nas šuma doista zbližava i spaja pokazali smo prošle subote, 20. lipnja,  kada se nas gotovo 70 okupilo u šumi ponad Centra za rehabilitaciju Stančić. Veliko hvala svim župljanima i župniku Mirku Matoševiću, braniteljima općine Brckovljani, lovcima, BBB Dugo Selo, gospodinu Tihomiru Đurasu, predsjedniku Općinskog vijeća Brckovljani, volonterima udruge Smiješak za sve I tehničkoj službi našeg Centra.

Sve nas je spojila šuma ponad Stančića koja će umjesto zarasle nedostupne šikare postati jedno lijepo mjesto druženja. Druženja svih nas, korisnika  Stančića i mještana koji su još jedanput pokazali veliko srce. Svoje subotnje slobodno jutro  posvetili su  radeći za druge i na tome se svima od srca zahvaljujem. Sa ciljem da ovu šumu učinimo zelenom oazom za sve nas, subotnjom akcijom nastavili smo sa realizacijom nagrađenog projekta koji se zove upravo kako sam započela ovaj tekst – Šuma nas zbližava i spaja.

Udruga za promicanje potreba djece i mladih, Smiješak za sve, čiji volonteri su česti i dragi posjetitelji te prijatelji našeg Centra, za taj je projekt nagrađena na natječaju INA-e, naziva Zeleni pojas. Stančićeva šuma tako će kroz ovaj projekt uskoro biti uređeno izletište za sve nas, sa pristupačnom stazom uz koje se planiraju postaviti klupe za odmor i druženje te zeleni otok sa stolom za stolni tenis.

Od tog cilja nismo daleko, u subotu smo iz šume iznijeli dva velika kontejnera smeća, staza je pripremljena, napravljeni su  rubnjaci te smo radili prilaz. Brže od planiranog potjerala nas je kiša no u ovim nesigurnim vremenima u cijelom svijetu teško je pouzdati se i u vremensku prognozu, ali nadamo se toplom i sunčanom ljetu jer s ovom akcijom moramo nastaviti. Zapuštena šuma više neće biti odlagalište otpada i neuređeno ruglo nego mjesto za odmor, rekreaciju i druženje svih nas, mještana i naših korisnika Stančića.

Ovaj kraj jako dobro zna koliko je važno našim korisnicima da imaju priliku biti dijelom zajednice u kojoj žive. Pomoći njima da osjećaju i vide kako ovdje pripadaju oplemenjuje i sve nas, a šuma će nas sve skupa još jače povezati. Ovim projektom još ćemo jednom zajedno pokazati kako je moguće razvijati svoj kraj te učiniti život kvalitetnijim onima potrebitima. Akciju ćemo nastaviti kako bi projekt uređenja šume dovršili, a ona će biti dodatni sadržaj stanovnicima, korisnicima Stančića, ali i studentima te volonterima kojima ćemo uskoro moći uz edukaciju pružiti i smještaj.

Kada se naših više od stotinu korisnika iselilo, ponajviše u stambene zajednice kako bi samostalno živjeli, ostao je praznim I u lošem stanju objekt unutar Centra. Ta prazna zgrada uskoro će postati Volonterski edukacijski centar zahvaljujući humanom projektu udruge Smiješak za sve. Oko 700 tisuća kuna ulaganja je pri kraju te se nadamo skorom otvorenju prostora u kojem će studenti srodnih fakulteta vidjeti na licu mjesta život u instituciji, stjecati praktično znanje i iskustvo te tako pomoći i djelatnicima Stančića u svakodnevnom radu, ali ponajprije korisnicima. U ovoj akciji Smiješak za Stančić spomenuta udruga je potaknula brojne građane i tvrtke na donacije kroz humanitarnu akciju HRT-a  “Uz nas niste sami: Za osmijeh u srcu”.

Rezultat toga uskoro ćemo svi moći vidjeti, a budući stručnjaci dobit će ono najvrednije za svoj poziv, mogućnost da rade i uče u našem Stančiću. Epidemija COVID19 usporila je cijeli svijet, odgodila nam je svima planove i puno toga stavila na čekanje, ali s projektima nastavljamo u prilagođenom tempu. Uz sve epidemiološke mjere subotnju akciju uređenja šume završili smo ručkom u skupinama u Stančiću kako planiramo  i nakon što se ponovno uskoro nađemo na istom mjestu te nastavimo s radovima.

/by
,

UPUTE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE EPIDEMIJE COVID-19 ZA PRUŽATELJE SOCIJALNIH USLUGA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

Uputa se odnosi na domove za starije i nemoćne osobe i druge pružatelje socijalnih usluga smještaja
i organiziranog stanovanja (ustanove, obiteljski domovi, udomiteljske obitelji i drugi pružatelji
sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi) u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj
županiji i Osječko-baranjskoj županiji.


Do daljnjeg su zabranjene sve posjete korisnicima, donošenje hrane i sl., a korisnicima je zabranjeno
da odlaze kući u posjet kako se za vrijeme boravka izvan smještaja u sustavu socijalne skrbi ne bi
zarazili i prilikom povratka virus prenijeli na ostale korisnike.

Odlasci u drugi smještaj izvan sustava socijalne skrbi moraju biti opravdani iz medicinskih razloga i prethodno organizirani.

Za provedbu ovih uputa nadležni su lokalni krizni stožeri koji će implementirati, organizirati i nadzirati provedbu u suradnji s teritorijalno nadležnim zavodima za javno zdravstvo, a sukladno epidemiološkoj situaciji u pojedinoj jedinici lokalne samouprave. Zbog aktualnog povećanja incidencije infekcije SARS-CoV-2 potrebno je kontinuirano praćenje na području jedinice lokalne uprave kako bi se pravovremeno podigle ili ukinule mjere sprečavanje epidemije. Potrebno je redovno pratiti izvještaje timova osnovanih za kontrolu provedbe protuepidemijskih mjera.

Organizacija rada pružatelja socijalnih usluga

Mjerenje temperature i praćenje pojave simptoma kod zaposlenika
Preporučuje se da svaki zaposlenik kod kuće u jutarnjim satima izmjeri tjelesnu temperaturu. Ako je
u jutarnjim satima viša od 37,2°C, ako se osoba osjeća bolesno ili ima bilo koje znakove bolesti (to se
odnosi na sve simptome i znakove bolesti, a ne samo na bolesti dišnih putova), osoba se treba javiti svom
nadređenom i ne dolaziti na posao dok se telefonski ne javi nadležnom obiteljskom liječniku, koji će
odlučiti o daljnjem postupanju.

Također se preporučuj da se svakodnevno kod dolaska i odlaska s posla, zaposlenicima beskontaktnim toplomjerom mjeri tjelesna temperatura i utvrđuje imaju li respiratornih simptoma. Kod osobe s povišenom temperaturom (37.2oC i veća) mjeri se temperatura i standardnim toplomjerom pod pazuhom.
Evidenciju o vrijednostima izmjerene tjelesne temperature i eventualnom postojanju respiratornih simptoma upisuje se u zasebnu evidencijsku knjigu. S temperaturom nije dozvoljeno raditi, pružati socijalnu uslugu niti dolaziti u prostor poslodavca odnosno pružatelja usluge.

Svaki zaposlenik koji tijekom radnog vremena posumnja ili utvrdi da ima povišenu temperaturu ili bilo kakve respiratorne ili druge simptome bolesti obvezno ih mora prijaviti voditelju ustrojbene jedinice/ravnateljstvu, nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine te se treba udaljiti s radnog mjesta. Nadležni domski liječnik ili nadležni liječnik obiteljske medicine u dogovoru s voditeljem ustrojbene jedinice /ravnateljstvom u domu odnosno smještaju, obavještava nadležnog epidemiologa i nadležni centar za socijalnu skrb ako se radi o sumnji na COVID-19 kod zaposlenika.

Član udomiteljske obitelji, predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji obvezni su
pridržavati se svih mjera propisanih za zaposlenike domova vezano uz nadzor tjelesne temperature i
respiratornih simptoma te obavještavanja nadležnih liječnika primarne zdravstvene zaštite,
epidemiologa i centra za socijalnu skrb.

Fizička udaljenost.
Svi radnici i pružatelji socijalnih usluga moraju se pridržavati mjera fizičke udaljenosti i ukoliko borave
u zajedničkim prostorima moraju poštivati mjeru razmaka od 2 metra te da ih u istom prostoru ne
boravi više od petero odnosno manje, ovisno o veličini prostora.

Informiranost osoblja i korisnika.
Prije početka rada odnosno otvaranja potrebno je educirati
zaposlenike o svim mjerama koje se provode. Prije ili neposredno nakon ulaska, na vidljivom mjestu,
nužno je postaviti informacije o higijenskim postupcima ili postaviti informacije sa smjernicama o
pravilnom ponašanju i mjerama zaštite.

Maske za lice. Zaposlenicima se obvezuje korištenje medicinskih maski ili maski za lice tijekom boravka u zatvorenim prostorima.

Upute za pravilno korištenje maski za lice
(https://www.hzjz.hr/w p-content/uploads/2020/03/Maske-za-lice-1.pdf)

Navlake za obuću. Preporučuje se korištenje najlonskih ili medicinskih navlaka za obuću u objektima
gdje nije omogućena zamjenska obuća za vanjske suradnike. Osim navlaka, moguće je i postavljanje
specijalizirane dezinfekcijske podloge za obuću.

Higijena prostora.
Zajedničke prostore obvezno je prozračivati dva puta dnevno uz nadzor ulaznih vrata tamo gdje je
potrebno, radi zabrane ulaska. Odgovorna: spremačica u domu.
Sobe korisnika obvezno prozračivati nakon svake njege u trajanju od minimalno pola sata odnosno
primjereno zdravstvenom stanju korisnika i vremenskim prilikama. Odgovorna: dežurna medicinska
sestra/njegovatelj, predstavnik obiteljskog doma, udomitelj.
Kvake na ulaznim vratima obvezno dezinficirati svaka 2 sata.
Odgovorna: čistačica u smjeni uz potpis i naznaku vremena u bilježnici za evidenciju, predstavnik
obiteljskog doma i udomitelj.
Najmanje jednom dnevno obavezno dezinficirati električne prekidače u prostorijama, kvake u svim
sobama i kupaonicama korisnika te rukohvate u hodnicima (spremačice), telefone (po mogućnosti i
mobitele) u svim sobama korisnika (njegovateljice), kvake i telefone u kuhinji i skladištima (pomoćne
radnice u kuhinji/kuharice), kvake u praonici rublja (pralje-glačare) kao i kvake i telefone u uredima
(radnici svaki u svom uredu). Svi zaposleni obavezno moraju odmah po ulasku dezinficirati vlastite
mobitele.
Obavezno dodijeliti za svaki zadatak jednu odgovornu osobu.

Upute za pridržavanje svih općih i higijenskih mjera. Upute za čišćenje i dezinfekciju dostupne su
na sljedećim poveznicama:
Čišćenje i dezinfekcija prostora bez oboljelih od COVID-19 (https://www.hzjz.hr/wpcontent/
uploads/2020/03/Ciscenje-i-dezinfekcija-prostorije-bez-oboljelih-od-COVID-19-
2.4.2020..pdf)
Čišćenje i dezinfekcija prostora u kojima je boravila osoba pod sumnjom na zarazu COVID-19
(https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Ciscenje-i-dezinfekcija-prostora-u-kojimaje-
boravila-osoba-pod-sumnjom-COVID-19 2.4.2020..pdf)

Ulazak u prostor ustanove/smještaja.
Ulazna vrata otvaraju se na poziv telefonom ili zvonom od 7-15 sati radnim danom.
Vikendom/blagdanom/ radnim danom poslijepodne vrata otvara dežurni djelatnik.
Na ulazu u ustanovu postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku.
Dostavu za potrebe ustanove preuzimaju nadležni radnici doma na vanjskim vratima, a ulaz je
dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama za čijim uslugama postoji neodgodiva potreba, uz
obveznu mjeru dezinfekcije ruku i po potrebi nošenja zaštitne maske i zamjenske obuće. Osobe koje
obavljaju servis za korisnike i djelatnike doma ne mogu istovremeno obavljati i usluge za druge
korisnike (potrebno je napraviti raspored po danima kada se obavljaju usluge za korisnike doma, a
kada za vanjske korisnike). Pri obavljanju usluga/servisa potrebno je pridržavati se mjera osobne
higijene i nošenja zaštitne opreme.
Kupovinu za potrebe pokretnih i orijentiranih korisnika obavlja svaki drugi dan za to dodijeljeni
djelatnik. Sve korisnike potrebno je petkom upozoriti da nabava neće biti moguća u vrijeme blagdana
i neradnih dana. Dnevne tiskovine korisnicima donosi dežurni djelatnik/ neradnim danom spremačica
u jutarnjoj smjeni ili dežurni djelatnik. Za vrijeme dok su na snazi ove upute ugostiteljski objekti
mogu usluge pružati samo korisnicima i djelatnicima doma ili samo tzv.vanjskim klijentima.

Svim osobama koje ulaze u prostor poslodavca, odnosno pružatelja socijalne usluge (radnik, član
obitelji pružatelja usluge, korisnik, dostavljač, ili bilo koja druga osoba) dužna je obvezno dezinficirati
ruke sredstvom za dezinfekciju odmah po ulasku i mora im se izmjeriti tjelesna temperatura na isti
način kao i zaposlenicima. Za pridržavanje mjere odgovorna je osoba zadužena za otključavanje vrata
koja je u slučaju nepoštivanja dužna zabraniti ulaz i obavijestiti neposredno nadređenog voditelja /
dežurnu medicinsku sestru i ravnateljstvo ili predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
Na samom ulazu u prostor smještaja treba osigurati zaseban prostor za oblačenje radne obuće svim
zaposlenicima. Svima ostalima koji ulaze u prostor smještaja treba osigurati korištenje zamjenske
obuće. Alternativno, tamo gdje nije moguće organizirati zaseban prostor za oblačenje radne obuće
kod ulaza u ustanovu, postavljaju se dezinfekcijske barijere (dezbarijere). Dezbarijere su posebno
pripremljene površine (posude, spužve i sl.) preko kojih moraju proći ljudi prije ulaska u ustanovu s
ciljem sprječavanja unosa mikroorganizama u unutarnji prostor.
Dezbarijere moraju biti postavljene tako da se ne mogu zaobići ili preskočiti, a debljine najmanje 6
cm do 8 cm. Kao dezbarijere za dezinfekciju obuće ljudi najbolje je postaviti sintetske spužve
prelivene otopinom dezinficijensa. Dezinficijensi koji se koriste za dezbarijeru trebaju biti agresivniji,
pa su prikladne klorne otopine jače koncentracije npr. 0,5 % Na-hipoklorita (izbjeljivač koji se može
naći u kućanstvu razrijeđen 1:10). Za održavanje dezbarijere zadužena je spremačica. Dezbarijeru
svakih 3 sata prati i ponovno natapati s dezinfekcijskom otopinom ili suklado dinamici ulazaka unutar
prostora smještaja. Ako dezbarijere nisu smještene ispod natkritog prostora, nakon svake kiše moraju
se preliti novom količinom otopine.

Posjete korisnicima ustanove/smještaja.

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, zabranjene su posjete korisnicima ustanova/smještaja u socijalnoj skrbi u sljedećim županijama.

  • Grad Zagreb
  • Zagrebačka županija
  • Splitsko-dalmatinska županija
  • Osječko-baranjska županija
  • Zadarska županija

Popis županija može se mijenjati ovisno o razvoju epidemiološke situacije

Sumnja na kontakt sa zaraženom osobom.
U slučaju sumnje na kontakt sa zaraženim ili oboljelim od COVID-19, telefonom se odmah mora javiti
nadležnom epidemiologu ili u COVID ambulantu ako je ustrojena na razini lokalne zajednice te
nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine.
U slučaju saznanja za mogućeg prenositelja /mogući izvor infekcije svaki zaposlenik odnosno
pružatelj usluge dužan je odmah obavijestiti ravnateljstvo i neposrednog voditelja, predstavnika
obiteljskog doma i udomitelja.

Zabranjuje se donošenje namirnica i ostalih potrepština korisnicima usluge smještaja i organiziranog stanovanja od strane članova obitelji i prijatelja za vrijeme trajanja pandemije. Nepridržavanje navedenih mjera od strane zaposlenih i nepridržavanje od strane korisnika i/ili rodbine može imati teške, pa i fatalne posljedice po korisnike koji zbog svojih godina i bolesti pripadaju najrizičnijoj skupini.

Korisnici
Preporučuje se privremeno ograničiti korisnicima izlazak izvan prostora u kojem se pruža usluga
smještaja i organiziranog stanovanja (nekretnina s okućnicom) izuzev u medicinskim i
izvanrednim/opravdanim okolnostima te svaki kontakt s ostalim korisnicima osim kada je to
neizbježno i pri tome se moraju poštivati mjere fizičke udaljenosti.
Za sve korisnike obveza je pridržavanje mjere fizičke udaljenosti a ukoliko borave u zajedničkim
prostorima mora se držati razmak od 2 metra te poštivati mjeru da ih nema više od petero odnosno
manje u istom prostoru, ovisno o veličini prostora.
Korisnici su dužni dezinficirati ruke prije svakog obroka, a ukoliko je moguće tijekom trajanja
epidemije preporuča se da svaki korisnik objeduje u svojoj sobi.
Za pridržavanje mjere u odnosu na korisnike odgovorna je dežurna medicinska sestra ili drugi dežurni
djelatnik odnosno drugi pružatelj usluge.

Organizacija funkcioniranja vezano uz ostale medicinske usluge
Ako u domovima postoje ambulante, za pružanje zdravstvene skrbi na razini primarne zdravstvene
zaštite za druge osiguranike a ne samo za korisnike smještaja, potrebno ih je izmjestiti izvan doma za
vrijeme trajanja pandemije, odnosno osiguranicima koji nisu korisnici smještaja omogućiti skrb u
prostoru izvan doma za starije.

Nakon dugotrajnog bolničkog liječenja provodi se testiranje na SARS-CoV-2 i korisnika se otpušta u
14-dnevnu samoizolaciju u smještaju, a nakon primitka negativnog nalaza na SARS-CoV-2.

Ako tijekom samoizolacije korisnik razvije simpotme koje upućuju na COVID-19 potrebno je
organizirati testiranje na SARS-CoV-2.

U slučajevima hitnog prijema korisnika se smješta u 14-dnevnu samoizolaciju uz obveznu provedbu
testiranja na SARS-CoV-2 po isteku samoizolacije.

Ostalo
Omogućiti češće i duže telefoniranje radi ublažavanja posljedica ograničenja posjeta korisnicima. Do
daljnjeg se obustavlja prijam novih korisnika osim na privremeni smještaj u kriznim situacijama uz
obveznu izolaciju korisnika u trajanju od 14 dana i prethodno uzimanje brisa za testiranje na SARSCoV-2.
Obustavlja se pružanje usluge dnevnog boravka korisnika i za korisnike za koje je potrebno
zamjenjuje se uslugom pomoći u kući ili drugom odgovarajućom uslugom. Usluga pomoći u kući
osigurava se korisnicima kojima je nužno potrebna skrb i to kroz dostavu gotovog obroka ili dostavu
namirnica i lijekova dok se ostali elementi pomoći u kući koji zahtijevaju ulazak u kuću pružaju na
način da ih obavljaju djelatnici koji su do daljnjega oslobođeni svih poslova koji zahtijevaju kontakt sa
štićenicima doma te pri pružanju usluge koriste svu potrebnu zaštitnu opremu.
Intenzivira se individualan rad s korisnicima te psihosocijalna podrška kako bi se ublažile posljedice
ograničenja posjeta te olakšao život kod pružatelja usluge za vrijeme trajanja epidemije.
Sve aktivnosti kod pružatelja usluge organiziraju su na način uvažavanja fizičke udaljenosti.

/by