U želji da informiraju i tako posljedično pruže što većem broju djece na ovom području mogućnost korištenja usluge rane intervencije i psihosocijalne podrške, a sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, u dugoselskom Centru za socijalnu skrb, održan je radni sastanak.

Sastanku su prisustvovali ravnateljica Centra Nada Petković, stručne suradnice Marina Mijatović, Maja Šutalo, Marijana Pekvarić i Jelena Valjevac, ravnateljica Centra za rehabilitaciju „Stančić“ Sanjica Grbavac i defektolog-rehabilitator Snježana Juraković te dr. Dino Kramer, pedijatar iz Doma zdravlja Dugo Selo. U svojim prvim godinama života dijete usvaja određene vještine, a ako se to razdoblje propusti neke se stvari teže uče. Izraženo je to kod djece s poteškoćama u razvoju stoga je sustav rane podrške potrebno započeti što ranije, pružiti i djeci i roditeljima pravovremenu pomoć i tako poticati optimalni razvoj i prevenirati moguće rizike. Prvi koji zamjećuje smetnje kod djeteta je liječnik te on upućuje na daljnju obradu, ali od naručivanja do prvog pregleda i tretmana u nekoj zdravstvenoj ustanovi prolazi dosta vremena. Roditelji često nisu dovoljno informirani o mogućnostima što učiniti dok čekaju. A to vrijeme je odlučujuće, s učenjem i vježbanjem treba krenuti odmah. Okolnosti otežava i socijalno-ekonomska situacija te putovanja ukoliko takva ustanova ne postoji u blizini. Pomoć lokalne zajednice u takvim je situacijama bitna, a za one slabijeg imovinskog statusa s dugoselskog područja daju je, dugoselski CZSS i Dnevni centar Stančić, a nakon liječničke procjene i dijagnostike. U Dnevnom centru Stančić u dugoselskoj Oštarijaševoj ulici provodi se program rane intervencije, a cilj mu je utjecati na cjelokupan djetetov bio-psiho-socijalni razvoj i njegovu obitelj te time olakšati djetetovo učenje i stvoriti podlogu za kasnije učenje. Kao pružatelj usluge nudi vrhunske stručnjake, u timu su fizijatar, defektolog-rehabilitator, logoped, psiholog, radni terapeut, po potrebi socijalni radnik. Njegova pogodnost je blizina što isključuje stres kod djece zbog putovanja, spremnija su na suradnju, a radi se u ugodnoj atmosferi. Uz djecu uče i roditelji, savjetuje ih se kako da podrže svoje dijete u svakodnevnoj komunikaciji i igri. No, primijećeno je kako ima malo korisnika s ovog područja, a više iz drugih dijelova Hrvatske koji koriste usluge DC-a. Razlog tome možda je i stigma koje imaju „Stančić“ te CZSS, a koja je neutemeljena jer se nudi planski vođen proces u kojem se rehabilitacijski postupci namijenjeni unapređenju djetetovih vještina primjenjuju usporedno sa strategijama koje trebaju minimalizirati negativne učinke poteškoća na razvoj.

Definicije usluga i koraci za ostvarivanje prava

Kako bi se što podrobnije informirala javnost, dane su definicije te koraci postupanja kod ostvarivanja prava za dvije socijalne usluge. Rana intervencija je socijalna usluga koja obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu, savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te udomitelja za djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta, ako se takva usluga ne osigurava u okviru zdravstvene djelatnosti. U pravilu se pruža djeci do navršene 3 godine života, a najdalje do navršenih 7 godina života. Priznaje se u trajanju do 5 sati tjedno. Prvi u procesu je liječnik, specijalist neonatolog ili pedijatar čije mišljenje o potrebi pružanja ove usluge pribavljaju roditelji. Sljedeći je Centar kojem se obraćaju sa zahtjevom i medicinskom dokumentacijom za priznavanje usluge. Centar traži ocjenu pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge te donosi rješenje o priznavanju te usluge.

Psihosocijalna podrška je socijalna usluga koja podrazumijeva rehabilitaciju koja potiče razvoj kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika. Priznaje se: djetetu s teškoćama u razvoju, odrasloj osobi s invaliditetom, ovisniku, žrtvi obiteljskog nasilja te svim drugim osobama u potrebi, a prema procjeni stručnog tima CZSS-a. Može se pružati individualno ili u grupi, u obitelji korisnika ili udomiteljskoj obitelji do 5 sati tjedno, a kod pružatelja usluga do 6 sati tjedno. Prva instanca je Centar kojem se roditelj djeteta s teškoćama u razvoju ili sam korisnik obraća sa zahtjevom za priznavanje usluge psihosocijalne podrške te pridonosi medicinsku dokumentaciju. Centar tada traži mišljenje pružatelja usluge o vrsti, trajanju i učestalosti usluge za korisnika. Nakon pribavljenog mišljenja pružatelja usluge, Centar donosi rješenje o priznavanju usluge psihosocijalne podrške.

http://www.dugoselska-kronika.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1101:sastanak-u-czss-dugo-selo-o-uslugama-rane-intervencije-i-psihosocijalne-podrske-strucna-podrska-na-dugoselskom-podrucju&catid=94:dugoselo&Itemid=502#!prettyPhoto