Što smo vidjeli i naučili o „Švedskom modelu socijalne skrbi“
U okviru projektnih aktivnosti „Dva koraka dalje“, sudjelovali smo u studijskom posjetu te imali priliku upoznati se s funkcioniranjem Švedskog modela sustava socijalne skrbi. Tom prigodom obišli smo Centar za socijalnu skrb zapadnog dijela grada Geteborga, Dnevni centar za pružanje usluga radnih aktivnosti i Sveučilište socijalnog rada u Geteborgu.
Švedska predstavlja državu uređene socijalne demokracije i sustav socijalne skrbi koji funkcionira na principima „dobrog upravljanja“ na svim razinama vlasti, a počiva na visokom stupnju društvene solidarnosti i zaštite prava građana u riziku od socijalne isključenosti.
Švedski model države blagostanja temelji se na univerzalnosti socijalne politike i politici aktivnog tržišta rada.
Univerzalnost socijalne politike je osnova socijalne zaštite i socijalne uključenosti. Švedski sustav skrbi obuhvaća ukupnu zdravstvenu skrb, socijalnu skrb, mirovinsko i socijalno osiguranje u slučaju bolesti, financijsku pomoć u slučaju invalidnosti, starosti, kao i podršku obiteljima s maloljetnom djecom. Obveza poslodavaca je da olakšaju roditeljima obavljanje profesionalne i roditeljske uloge. Sustav svoju univerzalnost pokazuje u pokrivanju cijele populacije. Financiran je kroz doprinose i poreze unaprijed određene na sve tri razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Zakonske odredbe i mjere sustava socijalne zaštite usmjerene su na poboljšanje „uvjeta življenja“ definiranih kroz sljedeće komponente: „obiteljska povijest“, zdravlje, obrazovanje, stanovanje, zaposlenje, ekonomski resursi, neformalni socijalni odnosi, politički resursi. Osnovni zakoni i dokumenti odnose se na socijalne servise, podršku i usluge osobama sa funkcionalnim smetnjama, uspostavljanje sustava slobodnog izbora i javno financiranje .
Ovakav holistički pristup socijalnoj zaštiti podrazumijeva upravljanje sustavom na obje razine: vertikalnoj i horizontalnoj.
Na državnoj razini nadležno je Ministarstvo za zdravlje i socijalne poslove, regionalno je nadležan Regionalni odbor, a lokalno Lokalni odbor za socijalne usluge.
Djelovanje vlade u organiziranju mreže socijalnih usluga usmjereno je na zakonodavstvo, poticanje i financiranje provedbe i razvoja usluga koje predlaže Švedska udruga regionalnih i lokalnih vlasti (Swedish Association of Local Authorities and Regions / Sveriges Kommuner och Landsting, SKL) u sporazumu s vladom. Državne mjere usmjerene su na promoviranje kvalitete, razvoj znanja i metoda rada, stvaranje mogućnosti za usporedbu različitih pružatelja usluga i uspješnosti lokalnih vlasti, kao i povećanje mogućnosti slobodnog izbora usluga. Centralna vlast usmjerava dio financijskih sredstava u različite svrhe kako bi podržala odgovorne vlasti na nižim razinama u razvoju aktivnosti u lokalnoj zajednici. Jedan od važnih ciljeva je uspostavljanje modela suradnje između centralne i lokalnih vlasti i lokalnog vijeća u području razvoja socijalnih usluga.
Cilj je i postizanje dogovora između vlade i organizacija civilnog društva (OCD) o njihovom uključivanju u socijalnom području, važnosti objedinjavanja informacija i supervizije socijalnih usluga koja treba uključiti i praćenje suradnje sa civilnim sektorom.
Lokalne uprave su odgovorne za pružanje podrške i asistencije osobama u ranjivim (rizičnim) situacijama kroz socijalne servise. To obuhvaća djecu i mlade, osobe ovisne o psihoaktivnim supstancama, stare osobe i osobe sa invaliditetom. Svaki oblik podrške ili asistencije zasniva se na individualnim potrebama.
U svakoj lokalnoj zajednici razvijene su usluge za skrb o starima, pojedincima i obiteljima, kao i mjere podrške osobama sa invaliditetom. Svatko tko živi u lokalnoj zajednici može se obratiti za pomoć, bilo da se radi o potrebi za zdravstvenom ili socijalnom skrbi, informacijama, savjetovanju, financijskoj ili drugoj vrsti pomoći, a koju ne može osigurati na druge načine. Sustav je utemeljen na individualnosti, pa je čest slučaj primjerice davanje naknade članu obitelji ili srodniku za skrb o osobi s invaliditetom. Naši propisi u ovom segmentu za razliku od švedskih su općeniti, s nedovoljnim prostorom za donošenje diskrecijskih odluka.
Ovaj decentralizirani sustav pružanja podrške prepoznaje, s jedne strane odlučujuću ulogu države u pružanju usluga, ali i praćenju njihove kvalitete. U tom području važnu ulogu imaju Centar za evaluaciju socijalnih servisa i Nacionalni odbor za zdravlje i socijalnu zaštitu.
Periodično se donose nacionalne strategije obvezujuće za ključne dionike na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini vezane uz sudjelovanje zemalja članica EU u metodi otvorene koordinacije.
Zapazili smo i brojne pogodnosti za radnike koji rade u sustavu pružanja socijalnih usluga; od zaštite radnika od mogućih neželjenih reakcija klijenata (osobni alarm i dodatni izlaz iz prostorije), klizno radno vrijeme, soba za odmor i opuštanje radnika tijekom rada uslijed zamora ili stresa i tzv.“fika“. Fika je predah u okviru radnog vremena (nije klasična pauza) obično se provodi uz kavu ili čaj i kolačiće s cimetom, te služi prisutnima da se opuste u razgovoru o slobodnim temama koje ne moraju biti vezane uz poslovne obaveze. Ono što nam je posebno ostalo u sjećanju jesu smireni i tolerantni ljudi na poslu, u gradu, u prometu…ljubazni i nasmiješeni, plavi i tamnoputi… Možete li zamisliti grad (nešto manji od Zagreba) u kojem gotovo da nisu potrebni semafori jer i vozači i pješaci paze jedni na druge, grad bez automobilskih sirena, nervoznih vozača, grad bez velikih terenaca i skupih auta, grad bez modistica i skupih modnih dodataka na njima. Sve je jednostavno i prilagođeno normalnom životu. I da ne zaboravim, cijene u trgovinama su slične onima kod nas. A njihove prosječne plaće. Ne pitajte. U sustavu socijalne skrbi oko 3.700,00 eura. Bruto doduše, uz niže poreze nego kod nas.
