“Ja i moj psić za Centar Stančić!” je humanitarna akcija koja se provodi u svrhu nabave terapijskog psa djeci s poteškoćama u razvoju, korisnicima Centra za rehabilitaciju Stančić.

Prvi dio akcije provodi se preko društvenih mreža, dok se drugi ostvaruje donatorskom večerom u sklopu koje će se održati aukcija slika, modna revija te prigodan glazbeni program.

Kako je objasnila Marija Vujević, studentica RIT Croatia i volonterka Centra Stančić, pokrenula je inicijativu o prikupljanju donacija kojima bi nabavili i educirali terapijskog psa za rehabilitaciju djece, polaznika Dnevnog centra za djecu s teškoćama u Dugom Selu.

Donatorska večera

– Obavještavamo i pozivamo sve zainteresirane o planiranoj organizaciji donatorske večeri koja će se održati 3. travnja 2020. s početkom u 19 sati u Kleti obitelji Bunčić u Dugom Selu o mogućnosti kupnje vaučera za večeru na koju ćemo pozvati naše suradnike i prijatelje, predstavnike građana, osobe iz javnog života, sportaše i druge. Kupnjom vaučera svi će gosti ujedno donirati dio sredstava za ovaj plemeniti cilj. U sklopu donatorske večere organizirat će se aukcija slika, kratka modna revija, tombola te prigodan glazbeni program – navode organizatori.

Cjelovečernjem događaju prethodit će organizacija Okruglog stola na temu „Uloga terapijskog psa u rehabilitaciji osoba s invaliditetom“ na kojem će poznati stručnjaci prezentirati svoja dosadašnja iskustva te pokrenuti raspravu na ovu temu.

Sama akcija prikupljanja sredstava već je pokrenuta putem društvenih mreža na način da se možete fotografirati sa svojim kućnim ljubimcem te objaviti fotografiju na Facebooku ili Instagramu uz hashtag #jaimojpsićzacentarstančić te IBAN centra u opisu slike.

Ukoliko ste u mogućnosti ujedno možete uplatiti donaciju na žiro račun Centra za rehabilitaciju Stančić, IBAN HR 7223900011100017569, poziv na broj 01012020 uz naznaku terapijski pas.

Koncem ove godine organizirali smo obilježavanje Adventa u sjedištu Centra, u našem senzornom vrtu. Tom prigodom ukrasili smo okoliš u čemu  nam je svojim  raskošnim svjetlosnim donacijama pomoglo poduzeće „ Zima svjetlosne dekoracije“   iz Splita.

Osim prigodnih dekoracija našlo se ovdje za svakoga ponešto. Kuhani čaj i poslastice za korisnike te kuhano vino i hot dog za one koji su mogli uživati u tome. Bilo je lijepo gledati druženje korisnika, njihovih roditelja, volontera iz udruge „Smiješak za sve“ i radnike Centra Stančić, okupljene i prigodno odjevene.. Mnogi radnici iz blizine doveli su i svoju djecu, a posjetio nas je i Djed Mraz te darivao maštovitim poklonima. U lijepom okruženju  i prigodnoj glazbi prebrzo nam je prošlo poslijepodne i naše prvo adventsko druženje je završilo ali smo se složili  kako će nam  idući Advent biti još raskošniji i veći,  s još više nas domaćih i gostiju.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

U okviru projektnih aktivnosti „Dva koraka dalje“, sudjelovali smo u studijskom posjetu te  imali priliku upoznati se s funkcioniranjem  Švedskog modela  sustava socijalne skrbi. Tom prigodom obišli smo Centar za socijalnu skrb zapadnog dijela grada Geteborga, Dnevni centar za pružanje usluga radnih aktivnosti i Sveučilište socijalnog rada u Geteborgu.

Švedska predstavlja državu uređene socijalne demokracije i sustav socijalne skrbi koji funkcionira na principima „dobrog upravljanja“ na svim razinama vlasti, a počiva na visokom stupnju društvene solidarnosti i zaštite prava građana u riziku od socijalne isključenosti.

Švedski model države blagostanja temelji se na univerzalnosti socijalne politike i politici aktivnog tržišta rada.

Univerzalnost socijalne politike je osnova socijalne zaštite i socijalne uključenosti. Švedski sustav skrbi obuhvaća ukupnu zdravstvenu skrb, socijalnu skrb, mirovinsko i socijalno osiguranje u slučaju bolesti, financijsku pomoć u slučaju invalidnosti, starosti, kao i podršku obiteljima s maloljetnom djecom. Obveza poslodavaca je da olakšaju roditeljima obavljanje profesionalne i roditeljske uloge. Sustav svoju univerzalnost pokazuje u pokrivanju cijele populacije. Financiran je kroz doprinose i poreze unaprijed određene na sve tri razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Zakonske odredbe i mjere sustava socijalne zaštite usmjerene su na poboljšanje „uvjeta življenja“ definiranih kroz sljedeće komponente: „obiteljska povijest“, zdravlje, obrazovanje, stanovanje, zaposlenje, ekonomski resursi, neformalni socijalni odnosi, politički resursi. Osnovni zakoni i dokumenti odnose se na socijalne servise, podršku i usluge osobama sa funkcionalnim smetnjama, uspostavljanje sustava slobodnog izbora i javno financiranje .

Ovakav holistički pristup socijalnoj zaštiti podrazumijeva upravljanje sustavom na obje razine: vertikalnoj i horizontalnoj.

Na državnoj razini nadležno je Ministarstvo za zdravlje i socijalne poslove, regionalno je nadležan Regionalni odbor, a lokalno Lokalni odbor za socijalne usluge.

Djelovanje vlade u organiziranju mreže socijalnih usluga usmjereno je na zakonodavstvo, poticanje i financiranje provedbe i razvoja usluga koje predlaže Švedska udruga regionalnih i lokalnih vlasti (Swedish Association of Local Authorities and Regions / Sveriges Kommuner och Landsting, SKL) u sporazumu s vladom. Državne mjere usmjerene su na promoviranje kvalitete, razvoj znanja i metoda rada, stvaranje mogućnosti za usporedbu različitih pružatelja usluga i uspješnosti lokalnih vlasti, kao i povećanje mogućnosti slobodnog izbora usluga. Centralna vlast usmjerava dio financijskih sredstava u različite svrhe kako bi podržala odgovorne vlasti na nižim razinama u razvoju aktivnosti u lokalnoj zajednici. Jedan od važnih ciljeva je uspostavljanje modela suradnje između centralne i lokalnih vlasti i lokalnog vijeća u području razvoja socijalnih usluga.

Cilj je i postizanje dogovora između vlade i organizacija civilnog društva (OCD) o njihovom uključivanju u socijalnom području, važnosti objedinjavanja informacija i supervizije socijalnih usluga koja treba uključiti i praćenje suradnje sa civilnim sektorom.

Lokalne uprave su odgovorne za pružanje podrške i asistencije osobama u ranjivim (rizičnim) situacijama kroz socijalne servise. To obuhvaća djecu i mlade, osobe ovisne o psihoaktivnim supstancama, stare osobe i osobe sa invaliditetom. Svaki oblik podrške ili asistencije zasniva se na individualnim potrebama.

U svakoj lokalnoj zajednici razvijene su usluge za skrb o starima, pojedincima i obiteljima, kao i mjere podrške osobama sa invaliditetom. Svatko tko živi u lokalnoj zajednici može se obratiti za pomoć, bilo da se radi o potrebi za zdravstvenom ili socijalnom skrbi, informacijama, savjetovanju, financijskoj ili drugoj vrsti pomoći, a koju ne može osigurati na druge načine. Sustav je utemeljen na individualnosti, pa je čest slučaj primjerice davanje naknade članu obitelji ili srodniku za skrb o osobi s invaliditetom. Naši propisi u ovom segmentu za razliku od švedskih su općeniti, s nedovoljnim prostorom za donošenje diskrecijskih odluka.

Ovaj decentralizirani sustav pružanja podrške prepoznaje, s jedne strane odlučujuću ulogu države u pružanju usluga, ali i praćenju njihove kvalitete. U tom području važnu ulogu imaju Centar za evaluaciju socijalnih servisa i Nacionalni odbor za zdravlje i socijalnu zaštitu.

Periodično se donose nacionalne strategije obvezujuće za ključne dionike na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini vezane uz sudjelovanje zemalja članica EU u metodi otvorene koordinacije.

Zapazili smo i brojne pogodnosti za radnike koji rade u sustavu pružanja socijalnih usluga; od zaštite radnika od mogućih neželjenih reakcija klijenata (osobni alarm  i dodatni izlaz iz prostorije), klizno radno vrijeme, soba za odmor i opuštanje radnika tijekom rada  uslijed zamora ili stresa i tzv.“fika“. Fika je predah u okviru radnog vremena (nije klasična pauza)  obično se provodi uz kavu ili čaj i kolačiće s cimetom, te služi prisutnima da se opuste u  razgovoru o slobodnim temama koje ne moraju biti vezane uz poslovne obaveze. Ono što nam je posebno ostalo u sjećanju jesu smireni i tolerantni ljudi na poslu, u gradu, u prometu…ljubazni i nasmiješeni, plavi i tamnoputi… Možete li zamisliti grad (nešto manji od Zagreba) u kojem gotovo da  nisu potrebni semafori jer i vozači i pješaci paze jedni na druge, grad bez automobilskih sirena, nervoznih vozača, grad bez velikih terenaca i skupih auta, grad bez modistica i skupih modnih dodataka na njima. Sve je jednostavno i prilagođeno normalnom životu. I da ne zaboravim, cijene u trgovinama su slične onima kod nas. A njihove prosječne plaće. Ne pitajte. U sustavu socijalne skrbi oko 3.700,00 eura. Bruto doduše,  uz niže  poreze nego kod nas.

• 

• 

•