SLOGAN MEĐUNARODNOG DANA OBITELJI

2016.: „Obitelji, zdrav život i održiva budućnost“

Međunarodni dan obitelji ustanovila je Glavna skupština Ujedinjenih naroda 1993. godine i preporučila da se od 1994. godine takav dan održava svake godine te postane tradicijom koja je posvećena obitelji. Novom Rezolucijom, 2002. godine, Glavna skupština UN-a uputila je poziv svim državama da u povodu Dana obitelji pripreme posebne programe, susrete obitelji, stručne skupove, promotivne koncerte i druge sadržaje na svim razinama, a posebno u lokalnim zajednicama.

Obilježavanjem toga Dana svake godine u svibnju želi se naglasiti važnost koju međunarodna zajednica pridaje obiteljskom životu i obitelji kao osnovnoj zajednici u društvu, širom svijeta.

Kako je Dan obitelji prvi put održan 15. svibnja 1994., a tada je to bila nedjelja, bilo je

preporučeno da obilježavanje Dana obitelji i ubuduće bude 15. svibnja. Organizatorima je omogućena fleksibilnost, tj. prilagodba lokalnim prilikama i mogućnostima. Dopušteno je da u svakom mjestu odluče hode li to biti baš 15. svibnja bez obzira na dan u tjednu, ili da to bude sredinom svibnja nekog drugog odabranog dana, npr. u subotu ili još bolje u nedjelju, jer je upravo ona za većinu zaposlenih dan odmora, a po tradiciji i glavni obiteljski dan u tjednu.

Simbol Međunarodnog dana obitelji sastoji se od ispunjenog zelenog kruga s crvenom slikom. Slika se sastoji od elemenata jednostavnih crteža srca i kude. To pokazuje da su obitelji u središtu društva i osiguravaju stabilan dom i potporu za ljude svih starosnih dobi.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana obitelji je “Obitelji, zdrav život i održiva bududnost”.

Tema se odnosi na Agendu 2030. za održivi razvoj, a posebno na cilj 3: Osigurati zdrav život i

promicati dobrobit za svakoga i za sve dobne skupine.

Obilježavanje Međunarodnog dana uglavnom de se fokusirati na sljedeća pitanja:

– Obitelji: zdravlje i dobrobit djece i mladeži

– Usklađenost zaposlenih obitelji i njihovog zdravstvenog stanja

– Bolja kvaliteta života starijih osoba

Središnji ciljevi Agende 2030. za održivi razvoj teže okončanju siromaštva, promicanju zajedničkog ekonomskog napretka, socijalnom razvoju i dobrobiti čovjeka uz zaštitu okoliša.

Obitelji i dalje ostaju u središtu društvenog života osiguravajući dobrobit svojih članova,

edukaciju i socijalizaciju djece i mladih te brigu za mlade i stare. Sa stajališta obiteljske politike,

imajući u vidu obitelji pri provedbi održivih razvojnih ciljeva znatno povećava mogućnost bržeg dostizanja brojnih ciljeva koji se odnose na dobrobit pojedinaca.

Ciljevi Međunarodnog dana obitelji

Opći i trajni cilj Međunarodnog Dana obitelji je:

• potaknuti djelovanje svih nadležnih subjekata u korist obitelji,
• pružiti podršku uvažavanju obiteljskog života, tradicija i običaja,
• pokazati solidarnost u potrazi i rješenjima za boljim standardima i kvaliteti života obitelji.

Ovim poticajnim ciljevima želi se naglasiti da se bitna obilježja čovječanstva kao što su:

zajedništvo, tolerancija, demokracija, svjetski mir, počinju izgrađivati u obitelji.

Svaka je obitelj i čimbenik i korisnik društvenog razvitka i napretka. Zato svaka obitelj ima veliku

ulogu i odgovornost u mijenjanju svijeta, u njegovom poboljšavanju.

U ostvarivanju tih nastojanja obitelji imaju, dakako, i velike potrebe, ali i brojne probleme, teškoće, koje ne mogu riješiti same, izolirano, niti samo u jednom danu. Zato susreti obitelji, što ih potiče obilježavanje Dana obitelji, istodobno skreću široku pozornost nadležnima na takve potrebe, pomažu identifikaciji uzroka i potreba, te i pokreću nove akcije koje će pridonositi rješavanju tih teškoća i potreba obitelji.

Za obilježavanje Međunarodnog dana obitelji u Centru Stančić koji se održao 15.05. 2016. Godine u Centru za rehabilitaciju Stančić pod sloganom

OBITELJ JE BLAGO KOJE SE NIKADA NE GUBI – nepotpisano dijete, Zagreb

(uz naš dodatak sloganu)

IAKO STE KORISNIK SMJEŠTAJA CENTRA STANČIĆ

U dogovoru s roditeljima korisnika, članovima Udruge „Oaza“ došlo je petnaestak roditelja, isto toliko korisnika i nekolicina radnika. Bilo je zamišljeno druženje uz roštiljadu u krugu našeg lijepog parka, no vrijeme nam to nije dozvolilo stoga smo roštilj pripremljen u kuhinji Centra pojeli u blagovaonici, iz piće i obilje kolača koje su donijeli roditelji ugodno smo proveli nedjeljno kišno popodne u obiteljskom okruženju.

Odrasli korisnici Dnevnog centra Dugo Selo bili su 17. svibnja na izletu u gradu Varaždinu.  Po ugodnom vremenu obišli su poznato Gradsko groblje, Stari grad i povijesnu jezgru grada Varaždina.

Na  Varaždinskom groblju uživali  smo u izvanredno uređenoj parkovnoj arhitekturi. Obilaskom Starog grada upoznali smo  povijesti i funkciju tog prostora.

Po izlasku iz područja Starog grada odmorili smo se na terasi kafea uz piće po želji korisnika. Nastavili smo šetnju kroz grad i otišli u McDonalds na ručak. Tu smo se okrijepili za obilazak povijesnog središta grada, gdje smo upoznali poznatije građevine i sakralne objekte.

Cijelim putem kroz grad i u ugostiteljskim objektima korisnici su imali prigodu pokazati svoje socijalizacijske vještine, upoznati ljepote našeg krajolika, kulturna i prirodna obilježja te povijest grada Varaždina. Predvečer smo se malo umorni, ali u odličnom raspoloženju vratili kući.

Dana 26.03.2016 povodom najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa posjetio nas je i blagoslovio župnik naše župe Milan Pušec. Prilikom njegovog dolaska pozdravio je i rukovao se sa svakim korisnikom naše ustanove, te su poslije toga radosno svi zajedno zapjevali. Korisnici su sa zanimanjem i radosti pratili sam obred blagoslova. Poslije blagoslova uputili smo se sa našim košaricama na odjele i radosno blagovali hranu koju je blagoslovio naš župnik.

Osnaženi prošlogodišnjim uspjehom zajedničke humanitarne akcije MRK Dugo Selo i službe za ranu intervenciju pri Dnevnom centru u Dugom Selu, odlučili smo i ove godine upriličiti isto.

Dečki su ovog puta odmjerili snage sa rukometašima RK Bjelovar i upisali još jednu pobjedu, a našim „Iskricama“ pribavili dodatna sredstva za kupnju opreme i didaktičkih materijala.

Zahvaljujemo treneru, gospodinu Zvonku Kalebu koji nas podržava i pomaže nam u realizaciji ovakvih zbivanja kao i svim mladim rukometašima koji nam već druge godine daju razlog da budemo ponosni na njihove sportske uspjehe a ujedno i dokazuju da su svi zajedno veliki ljudi, velikog srca…

Hvala i svima koji su kupnjom ulaznica podržali naša nastojanja!

U želji da informiraju i tako posljedično pruže što većem broju djece na ovom području mogućnost korištenja usluge rane intervencije i psihosocijalne podrške, a sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, u dugoselskom Centru za socijalnu skrb, održan je radni sastanak.

Sastanku su prisustvovali ravnateljica Centra Nada Petković, stručne suradnice Marina Mijatović, Maja Šutalo, Marijana Pekvarić i Jelena Valjevac, ravnateljica Centra za rehabilitaciju „Stančić“ Sanjica Grbavac i defektolog-rehabilitator Snježana Juraković te dr. Dino Kramer, pedijatar iz Doma zdravlja Dugo Selo. U svojim prvim godinama života dijete usvaja određene vještine, a ako se to razdoblje propusti neke se stvari teže uče. Izraženo je to kod djece s poteškoćama u razvoju stoga je sustav rane podrške potrebno započeti što ranije, pružiti i djeci i roditeljima pravovremenu pomoć i tako poticati optimalni razvoj i prevenirati moguće rizike. Prvi koji zamjećuje smetnje kod djeteta je liječnik te on upućuje na daljnju obradu, ali od naručivanja do prvog pregleda i tretmana u nekoj zdravstvenoj ustanovi prolazi dosta vremena. Roditelji često nisu dovoljno informirani o mogućnostima što učiniti dok čekaju. A to vrijeme je odlučujuće, s učenjem i vježbanjem treba krenuti odmah. Okolnosti otežava i socijalno-ekonomska situacija te putovanja ukoliko takva ustanova ne postoji u blizini. Pomoć lokalne zajednice u takvim je situacijama bitna, a za one slabijeg imovinskog statusa s dugoselskog područja daju je, dugoselski CZSS i Dnevni centar Stančić, a nakon liječničke procjene i dijagnostike. U Dnevnom centru Stančić u dugoselskoj Oštarijaševoj ulici provodi se program rane intervencije, a cilj mu je utjecati na cjelokupan djetetov bio-psiho-socijalni razvoj i njegovu obitelj te time olakšati djetetovo učenje i stvoriti podlogu za kasnije učenje. Kao pružatelj usluge nudi vrhunske stručnjake, u timu su fizijatar, defektolog-rehabilitator, logoped, psiholog, radni terapeut, po potrebi socijalni radnik. Njegova pogodnost je blizina što isključuje stres kod djece zbog putovanja, spremnija su na suradnju, a radi se u ugodnoj atmosferi. Uz djecu uče i roditelji, savjetuje ih se kako da podrže svoje dijete u svakodnevnoj komunikaciji i igri. No, primijećeno je kako ima malo korisnika s ovog područja, a više iz drugih dijelova Hrvatske koji koriste usluge DC-a. Razlog tome možda je i stigma koje imaju „Stančić“ te CZSS, a koja je neutemeljena jer se nudi planski vođen proces u kojem se rehabilitacijski postupci namijenjeni unapređenju djetetovih vještina primjenjuju usporedno sa strategijama koje trebaju minimalizirati negativne učinke poteškoća na razvoj.

Definicije usluga i koraci za ostvarivanje prava

Kako bi se što podrobnije informirala javnost, dane su definicije te koraci postupanja kod ostvarivanja prava za dvije socijalne usluge. Rana intervencija je socijalna usluga koja obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu, savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te udomitelja za djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta, ako se takva usluga ne osigurava u okviru zdravstvene djelatnosti. U pravilu se pruža djeci do navršene 3 godine života, a najdalje do navršenih 7 godina života. Priznaje se u trajanju do 5 sati tjedno. Prvi u procesu je liječnik, specijalist neonatolog ili pedijatar čije mišljenje o potrebi pružanja ove usluge pribavljaju roditelji. Sljedeći je Centar kojem se obraćaju sa zahtjevom i medicinskom dokumentacijom za priznavanje usluge. Centar traži ocjenu pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge te donosi rješenje o priznavanju te usluge.

Psihosocijalna podrška je socijalna usluga koja podrazumijeva rehabilitaciju koja potiče razvoj kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika. Priznaje se: djetetu s teškoćama u razvoju, odrasloj osobi s invaliditetom, ovisniku, žrtvi obiteljskog nasilja te svim drugim osobama u potrebi, a prema procjeni stručnog tima CZSS-a. Može se pružati individualno ili u grupi, u obitelji korisnika ili udomiteljskoj obitelji do 5 sati tjedno, a kod pružatelja usluga do 6 sati tjedno. Prva instanca je Centar kojem se roditelj djeteta s teškoćama u razvoju ili sam korisnik obraća sa zahtjevom za priznavanje usluge psihosocijalne podrške te pridonosi medicinsku dokumentaciju. Centar tada traži mišljenje pružatelja usluge o vrsti, trajanju i učestalosti usluge za korisnika. Nakon pribavljenog mišljenja pružatelja usluge, Centar donosi rješenje o priznavanju usluge psihosocijalne podrške.